SLATKIŠI se mogu pronaći u svakom kutku tržnice slatkiša (mercado de dulces) u povijesnom centru Mexico Cityja. Primamljive čokolade s okusom jagode i gumeni bomboni od manga premazani začinima ispunjavaju uske prolaze, no šarena pakiranja prigušena su crnim znakovima stop otisnutim na prednjoj strani. Uz primamljive opise, znakovi upozoravaju na “Prekomjerne kalorije” ili “Prekomjerne šećere”, što je za neke kupce dovoljno da zastanu i preispitaju svoju kupnju.
Latinska Amerika predvodi svijet u pokretu za ispisivanje prehrambenih oznaka upozorenja na prednjim stranama pakiranja, piše The Guardian. Trenutno, oznake upozoravaju kada proizvod premašuje preporučene dnevne vrijednosti šećera, soli ili zasićenih masti, no znanstvenici sve više ukazuju na još jedan faktor koji bi potrošači trebali uzeti u obzir: stupanj prerade hrane.
Ultraprerađena hrana, industrijski formulirani proizvodi često bogati mastima, škrobom, šećerima i aditivima, danas čini 20 do 30% dnevnog unosa kalorija prosječnog Latinoamerikanca, dok je u SAD-u taj udio veći od 60%.
Pionirski koraci u borbi protiv nezdrave prehrane
Sustavi označavanja na prednjoj strani pakiranja (FoPL) pružaju jednostavne informacije s ciljem promicanja zdravijih prehrambenih navika i smanjenja kroničnih nezaraznih bolesti. Početkom 2010-ih, istraživači Panameričke zdravstvene organizacije (PAHO) počeli su raspravljati o korištenju takvih oznaka za borbu protiv rastućih stopa bolesti u regiji.
“Početni prijedlozi pojavili su se jer su informacije temeljene na tablici nutritivnih vrijednosti bile potpuno nedovoljne da bi ih potrošači brzo i lako razumjeli”, rekao je Fabio Da Silva Gomes, regionalni savjetnik za prehranu pri PAHO-u.
Meksiko je 2010. prvi premjestio oznaku “preporučene dnevne količine” na prednju stranu pakiranja. Ekvador je 2014. uveo sustav “semafora” s crvenom, žutom i zelenom bojom. No, prava promjena dogodila se 2016. kada je Čile, pod vodstvom bivše predsjednice i pedijatrice Michelle Bachelet, implementirao crnu osmerokutnu oznaku u obliku znaka stop.
Istraživanja su pokazala da je sustav semafora bio zbunjujući i da boje zapravo potiču žudnju za hranom. Uz nove oznake, Čile je zabranio prodaju i promociju takvih proizvoda u školama te ograničio marketing usmjeren na djecu.
Učinak je bio značajan. Jedna studija pokazala je da su čileanske obitelji nakon uvođenja oznaka kupovale 27% manje šećera i 37% manje soli iz označenih proizvoda.
Druga analiza zabilježila je smanjenje unosa ukupnih kalorija, šećera, zasićenih masti i natrija, dok je kupnja pića s oznakama upozorenja pala za gotovo 23 mL po osobi dnevno. Iz Čilea su se osmerokutne oznake brzo proširile Latinskom Amerikom, pa danas Peru, Urugvaj, Meksiko, Argentina i Kolumbija propisuju slična upozorenja.
Zdraviji proizvodi i svjesniji kupci
Meksičke oznake upozorenja, uvedene u listopadu 2020., identificiraju proizvode s prekomjernim sadržajem kalorija, šećera, zasićenih masti, trans masti i natrija, uz posebna upozorenja za kofein i umjetna sladila.
Zakon je također potaknuo prehrambene tvrtke da reformuliraju svoje proizvode. Studija je pokazala da su hrana i bezalkoholna pića u Meksiku značajno reformulirani kako bi bili zdraviji nakon uvođenja oznaka.
Osim toga, oznake su utjecale i na ponašanje potrošača. Studija koja je koristila podatke prikupljene od mladih i odraslih u Meksiku procijenila je samoprijavljene promjene u kupovini, prenosi medRxiv. Ukupno, 44,8% odraslih i 38,7% mladih izvijestilo je da kupuje manje nezdrave hrane zbog oznaka, s najvećim padom zabilježenim kod slatkih pića.
Zanimljivo je da su veći utjecaj prijavile žene, osobe autohtonog podrijetla, osobe s prekomjernom težinom i one s nižim obrazovanjem. Od svih oznaka, upozorenje “Prekomjerni šećeri” pokazalo se najkorisnijim za najveći broj ispitanika.
Otpor industrije i rupe u zakonu
Nisu sve kompanije mirno na to pristale.
Kellogg’s u Meksiku vodi pravi rat zbog svojih maskota, Tigra Toña i Tukana Sama. Tvrtka je tužila meksičku vladu zbog politike iz 2019. koja zabranjuje korištenje maskota na proizvodima s oznakama upozorenja. Da bi zaobišao pravila, Kellogg’s je lansirao nove verzije žitarica s niskim udjelom šećera, zamijenivši ga sladilom alulozom, za koje je industrija uspješno lobirala da se ne klasificira kao sladilo. Tako su Toño i Sam ostali na policama.
Druge tvrtke pronašle su drugačije rupe u zakonu. Coca-Cola, Kraft Heinz, Yoplait i Ben & Jerry’s počeli su dizajnirati pakiranja s dvije gotovo identične strane, pri čemu se oznaka upozorenja nalazi samo na jednoj.
U supermarketima se ti proizvodi često slažu tako da je upozorenje okrenuto prema unutra i skriveno od pogleda kupaca. Meksički proizvođač kruha Bimbo otišao je korak dalje: uklonio je maskotu s pakiranja, ali ju je otisnuo na sam proizvod – palačinku – koja je vidljiva kroz prozirnu ambalažu.
Industrija također financira istraživanja koja naglašavaju važnost vježbanja nad prehranom, pokušavajući prebaciti krivnju na potrošače. “Industrija je zaista dobro istrenirana u prebacivanju krivnje”, rekao je Eric Crosbie, profesor sa Sveučilišta Nevada, Reno. “To je klasičan potez koji su povukli i za duhan, alkohol…”
Pravne bitke i prijetnje međunarodnom trgovinom
Prehrambena industrija podnijela je desetke tužbi protiv meksičke politike označavanja. Iako točan broj nije javan, procjenjuje se da ih je između 70 i 100, a među tužiteljima su divovi poput Unilevera, Coca-Cole i Frito-Laya.
Nekoliko slučajeva već je stiglo do meksičkog Vrhovnog suda, no čini se da će politika preživjeti izazove. “Dobar je znak kada vidimo da je industrija vrlo nelagodna i ljuta zbog nečega. Jer to je općenito znak da je dobro napravljeno”, rekla je Isabel Barbosa, stručnjakinja za zdravstveno pravo sa Sveučilišta Georgetown.
Osim domaćih sudova, industrija prijeti i međunarodnim trgovinskim sporovima. Budući da su mnoge prehrambene tvrtke multinacionalne, tvrde da meksička politika stvara nepoštene trgovinske prepreke. Koalicija lobista tvrdila je da zabrana crtanih likova “proturječi meksičkim obvezama u trgovinskim sporazumima”.
Izvor: Index
