Kad netko radi beskoristan posao za njega se kaže da mlati praznu slamu.Nekada se zrno od stabljike žitarice odvajalo mlaćenjem, odnosno udaranjem požnjevenog žita jednostavnom alatkom, koja se zvala mlatilo ili mlatac. Taj posao je imao svoju svrhu jer se na taj način dobivalo čisto zrno, ali mlatiti po praznom, već ovršene snoplje, od kojeg je ostala samo slama bez zrnja, nema nikakav smisao. To je uzaludan posao, bez svrhe, i po tome je onda i nastao ovaj izraz, koji znači baviti se nečim beskorisnim, uzalud se truditi, raditi jalov posao, a onda i govoriti uprazno, bez smisla i svrhe, pričati koješta.
Izraz prazna slama u narodnom jeziku označava nešto bezvrijedno, nešto što se odbacuje. Zašto baš prazna slama?
Nakon vršidbe žita, kad se izdvoji korisno hlebno zrno, ostaju samo prazni klasovi i sasušene žute stabljike, koje nemaju nikakvu funkciju (osim kao prostirka za stoku). Otuda povezivanje nečeg bezvrijednog i beskorisnog s praznom slamom.
Ali, o kakvom mlaćenju slame je ovdje riječ? Zašto se ona mlati?
Ranije se žito nije vrhlo kao danas: pomoću vršalica ili kombajna, nego pomoću konja i mlaćenjem. Nakon žetve snopovi su se donosili na gumno i polagali oko jednog stupa. Onda su se za taj stup vezivali konji, koji su išli ukrug i kopitima krunili klasje te odvajali zrno od stabljika. Tako se dobivalo čisto zrno.
Međutim, oni koji nisu imali konje, snalazili su se drugačije – rukama su mlatili požnjeveno žito i na taj način odvajali zrnje od klasja. Za to su koristili spravu koja se zvala mlatilo, mlatka, mlatac ili mlatac.
Budući da se tako dobivalo puno zrno, ovaj posao imao je svoju svrhu, bio je smislom. Međutim, mlatiti po praznom snoplje, od kojeg je ostala samo slama bez zrnja, nije imalo nikakvog smisla. To je posao bez svrhe.
Po tome je nastao ustaljeni izraz mlatiti praznu slamu, koji znači: uzalud se truditi, raditi beskoristan posao, pa od toga i – govoriti uprazno, bez smisla i svrhe.
Izvor:Opusteno rs
