UMJERENA konzumacija kave mogla bi biti ključna za smanjenje rizika od stresa i poremećaja raspoloženja, pokazala je velika dugoročna studija provedena na više od 461.000 ljudi. Istraživači su utvrdili da dvije do tri šalice kave dnevno donose najveće dobrobiti, dok veće količine mogu poništiti taj pozitivan učinak. Tijekom 13-godišnjeg praćenja sudionika uočena je veza u obliku slova J između unosa kave i rizika za mentalno zdravlje, piše Food & Wine.
Znanstvenici sa Sveučilišta Fudan u Šangaju objavili su rezultate opsežne analize u časopisu Journal of Affective Disorders. Tim je analizirao podatke iz UK Biobanka, goleme britanske zdravstvene baze podataka, prateći sudionike u prosjeku nešto više od 13 godina. U tom razdoblju zabilježeno je gotovo 18.220 slučajeva poremećaja raspoloženja i 18.547 slučajeva poremećaja povezanih sa stresom.
Nakon što su u obzir uzeli čimbenike kao što su dob, indeks tjelesne mase, pušenje, konzumacija alkohola, spavanje i tjelesna aktivnost, otkrili su vezu “u obliku slova J”. To znači da se rizik od razvoja mentalnih poremećaja smanjivao s povećanjem unosa kave s nula na dvije do tri šalice dnevno. Međutim, kod unosa većeg od te količine, rizik se ponovno počeo povećavati. U usporedbi s osobama koje ne piju kavu, oni koji su pili dvije do tri šalice dnevno imali su 8 % manji rizik od poremećaja raspoloženja i 14 % manji rizik od poremećaja povezanih sa stresom. Kod onih koji su pili više od pet šalica dnevno, te su dobrobiti nestale, a u nekim slučajevima rizik se čak i povećao.
Tim je proučavao tri vrste kave: instant, mljevenu i beskofeinsku. Važno je napomenuti da beskofeinska kava nije pokazala jasnu zaštitnu povezanost, što sugerira da bi ključni sastojak mogao biti upravo kofein. Ipak, znanstvenici ističu da se ne može sa sigurnošću tvrditi da je riječ samo o kofeinu, jer kava sadrži više od 1000 bioaktivnih spojeva, uključujući polifenole i klorogensku kiselinu, koji imaju antioksidativna i protuupalna svojstva.
Studija je otkrila i jednu zanimljivu razliku: dobrobiti za mentalno zdravlje bile su izraženije kod muškaraca nego kod žena. Istraživači pretpostavljaju da bi to moglo biti posljedica hormonalnih razlika, jer žene sporije metaboliziraju kofein. Naime, žene s višim razinama estrogena imaju nižu aktivnost enzima CYP1A2, koji je ključan za razgradnju kofeina.
Razlika između poremećaja raspoloženja i stresa
Iako obje vrste spadaju u stanja mentalnog zdravlja, razlikuju se po uzrocima i načinu na koji se manifestiraju. Poremećaji raspoloženja, poput depresije i bipolarnog poremećaja, utječu na temeljno emocionalno stanje osobe tijekom duljeg razdoblja. Osjećaji tuge, niske energije ili naglih promjena raspoloženja obično traju ili se ponavljaju, čak i bez očitog vanjskog okidača.
S druge strane, stresni poremećaji najčešće su povezani s određenim događajem ili iskustvom. Stanja poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) razvijaju se nakon uznemirujućeg događaja, a simptomi – kao što su tjeskoba, prisjećanja ili stalna napetost – često su vezani uz taj okidač.
Važna napomena o istraživanju
Treba imati na umu da je ova studija bila opservacijska, što znači da nije riječ o kliničkom ispitivanju u kojem bi tim mogao precizno kontrolirati i mjeriti unos kofeina kod svakog sudionika. Istraživanje se također oslanjalo na podatke koje su sudionici sami prijavljivali, što može dovesti do pogrešaka. Zbog toga znanstvenici mogu ukazati samo na povezanost između unosa kave i mentalnog zdravlja, ali ne i dokazati uzročno-posljedičnu vezu.
Ovi se nalazi, međutim, nadovezuju na sve veći broj istraživanja koja ističu prednosti pijenja kave. Među njima su studija iz 2025. koja je pokazala da kava potiče rast korisnih crijevnih bakterija, istraživanje iz 2026. koje je otkrilo da pomaže u obnavljanju pamćenja nakon manjka sna te studija iz 2024. prema kojoj dvije do tri šalice dnevno mogu pomoći u prevenciji bolesti srca i moždanog udara. Stoga, ako su vam dvije do tri šalice kave već dio dnevne rutine, imate još jedan razlog da uživate u svakoj kapi.
Izvor: Index
