LJUDI koji se bude u pet ujutro kako bi odmah prionuli poslu često se prikazuju kao da su otkrili tajnu uspješnog života. Društvene mreže preplavljene su tisućama videozapisa jutarnjih rutina koje prikazuju ljude kako prolaze kroz elaborate rituale njege kože, vježbaju i pripremaju savršeno uravnotežene smoothieje. U međuvremenu, ostatak nas pokušava otvoriti oči prije sedam sati, piše Vice.
Postoji razlog zašto se rano ustajanje često doživljava kao prečac do veće produktivnosti. Mnoge škole i radna mjesta počinju rano ujutro. Ako vaš mozak prirodno najbolje funkcionira u ranim satima, dobivate više “kvalitetnog” vremena unutar rasporeda koji društvo već nagrađuje. Istraživanja kronotipa, našeg urođenog ciklusa spavanja i budnosti, potvrđuju tu prednost. Studije su povezale sklonost jutarnjim aktivnostima s boljim akademskim uspjehom, uključujući rad iz 2013. objavljen u časopisu Learning and Individual Differences.
No, postoji i druga strana priče. Kronotip nije nedostatak koji se može ispraviti glasnijom budilicom. Genetika ima ključnu ulogu u tome jeste li jutarnji ili večernji tip. Velika genetska istraživanja, poput onog iz 2019. objavljenog u časopisu Nature Communications, potvrdila su da je kronotip u određenoj mjeri nasljedan. Utjecaj ima i dob: tinejdžeri su skloniji kasnijem buđenju, dok se mnogi odrasli s godinama počinju buditi ranije. Ipak, većina ljudi nalazi se negdje između ta dva ekstrema.
Kada prirodni noćni tip pokuša nametnuti rutinu buđenja u pet ujutro, početni entuzijazam može doći od osjećaja novosti i motivacije. No s vremenom se počinje nakupljati manjak sna, koncentracija slabi, a razdražljivost raste.
Cijena “društvenog jet laga”
Stručnjaci za spavanje govore i o takozvanom “društvenom jet lagu”, odnosno neskladu između našeg unutarnjeg biološkog sata i rasporeda koji nam nameće društvo. Takav nesklad u opservacijskim studijama povezan je s nizom zdravstvenih problema.
Studija iz 2014. objavljena u časopisu International Journal of Obesity povezala je društveni jet lag s pokazateljima pretilosti i metaboličkih poremećaja. Kohortna studija iz 2017. objavljena na PubMed Centralu pokazala je i veću vjerojatnost za razvoj metaboličkog sindroma, dijabetesa ili predijabetesa kod ljudi koji redovito doživljavaju društveni jet lag. U tom kontekstu ideja svakodnevnog buđenja u pet ujutro mnogima ne djeluje osobito privlačno.
Slušajte svoje tijelo, a ne trendove
Pametnije pitanje stoga nije: “Može li me buđenje u pet ujutro učiniti produktivnijim?”, nego: “Mogu li se buditi rano, a da pritom dobijem dovoljno sna?” Ako je odgovor potvrdan, odlično. Ako nije, forsiranje takve jutarnje rutine s vremenom će vas samo iscrpiti.
Praktičan pristup možda ne zvuči spektakularno za društvene mreže. Obratite pozornost na to kada najlakše zaspite i kada se budite odmorni, bez osjećaja umora. Želite li se buditi ranije, pomaknite vrijeme odlaska na spavanje za 15 do 20 minuta. Nastojte da raspored spavanja vikendom bude što sličniji onome tijekom radnog tjedna, izlažite se jutarnjem svjetlu i izbjegavajte ekrane u večernjim satima. Produktivnost dolazi kada ste naspavani, a ne kada se budite u određeno vrijeme.
Izvor: Index
