Brz završetak rata i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca ne bi preko noći riješili krizu s mlaznim gorivom, jer bi tankerima i dalje trebalo više od mjesec dana da stignu u Europu
Europske zrakoplovne tvrtke i putnici pripremaju se za burno ljeto, čak i pod pretpostavkom da rat na Bliskom istoku sutra završi. Cijene zrakoplovnih karata ostat će visoke, a profit avioprijevoznika pod pritiskom, jer poremećaji u opskrbi gorivom iz zemalja Perzijskog zaljeva kroz Hormuški tjesnac dižu troškove i povećavaju rizik od nestašica, i to baš uoči vrhunca turističke sezone.
Europska unija ne proizvodi dovoljno mlaznog goriva za vlastite potrebe; kapaciteti njezinih rafinerija mogu pokriti najviše 70 posto potražnje. Svaki dulji prekid prometa tankera kroz tjesnac mogao bi dovesti do borbe zrakoplovnih kompanija za opskrbu. Ozbiljnost posljedica ovisit će o tome koliko brzo će se pomorski promet kroz tjesnac vratiti u normalu, piše Politico.
Dobar scenarij: Rat prestaje, tjesnac se otvara
Brz završetak rata i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca ne bi preko noći riješili krizu s mlaznim gorivom, jer bi tankerima i dalje trebalo više od mjesec dana da stignu u Europu.
Willie Walsh, glavni direktor Međunarodne udruge za zračni promet (IATA), upozorio je ranije ovog mjeseca da će čak i u takvom scenariju “trebati još nekoliko mjeseci da se opskrba vrati na potrebnu razinu”.
Nestašica goriva znači da će cijene karata vjerojatno ostati visoke tijekom ljeta. Ipak, brzo rješenje sukoba moglo bi spriječiti masovna otkazivanja letova ili političke mjere za smanjenje potražnje, smatra George Shaw, viši analitičar za naftu u konzultantskoj tvrtki Kpler.
Frédéric Deleau, potpredsjednik za Europu u Međunarodnoj federaciji udruga kontrolora zračnog prometa, upozorio je da bi čak i u najboljem slučaju “Europa vjerojatno i dalje osjećala povišene cijene goriva tijekom ljeta”, iako bi bile izbjegnute veće nestašice na zračnim lukama. “No, ako se ovo nastavi još nekoliko tjedana, neće više biti pitanje cijene, nego opskrbe”, rekao je.
Loš scenarij: Djelomično otvaranje i neujednačena opskrba
Prema mišljenju mnogih stručnjaka, najvjerojatniji je ishod djelomično smirivanje sukoba do početka ljeta, uz povremeni nastavak prometa. U takvom bi scenariju cijene mlaznog goriva ostale visoke, a opskrba neizvjesna, što znači da bi “manje isplativi letovi mogli biti otkazani, a neke zračne luke mogle bi se suočiti s povremenim ograničenjima goriva”, napisao je Deleau u svojoj analizi.
Na udaru bi se prvi našli dugolinijski letovi za odmor i manje popularne regionalne rute. Zbog visokih cijena karata, “ljudi počinju razmišljati da na odmor krenu automobilom ili bi se mogao vratiti trend ljetovanja kod kuće”, rekao je Andrew Charlton, izvršni direktor konzultantske tvrtke Aviation Advocacy. U takvoj situaciji, dodao je, avioprijevoznici bi mogli ukinuti više kratkih regionalnih letova, dok bi profitabilnije dulje rute, koje opslužuje manji broj kompanija, vjerojatno bile sigurne.
“Rizik s kojim se putnici zapravo suočavaju jest cijena, što znači doplate za gorivo, manje karata po sniženim cijenama i prorijeđene letove na rubnim rutama”, izjavila je Marina Efthymiou, profesorica zrakoplovstva na Sveučilištu u Dublinu. Lufthansa je već najavila ukidanje 20.000 letova u idućim mjesecima kako bi smanjila potrošnju goriva, a nije jedina. Avioprijevoznici su poručili da će povećanje troškova prebaciti na potrošače.
“Prisiljeni smo na to, jer bismo inače za nekoliko mjeseci bankrotirali”, rekao je Sébastien Justum, viši potpredsjednik Air France-KLM-a, na nedavnom događanju u Europskom parlamentu. Čelnik Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol upozorio je ranije ovog mjeseca da bi Europa mogla ostati bez mlaznog goriva do početka lipnja 2026. godine.
U problemima su i zračne luke. “Zračne luke su ovdje uhvaćene u procjepu”, rekao je Charlton. “One skladište gorivo, ali ga ne kupuju… Ako nemaju goriva, zrakoplovne kompanije neće letjeti prema njima. A to je očito velik problem.”
Najgori scenarij: Rat se nastavlja
Ako se poremećaj pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac nastavi tijekom ljeta, “europske zalihe mlaznog goriva riskiraju pad ispod operativnog minimuma”, upozorio je Kpler. U tom bi trenutku tržište prešlo na “izravno racioniranje potražnje”. Prema riječima Marine Efthymiou, “ako se situacija dodatno pogorša, nestašice mlaznog goriva Jet A1 mogle bi stanje potpuno preokrenuti u dramatičnu štednju goriva u Europi i Aziji, gdje uvelike ovisimo o nafti s Bliskog istoka”.
“Međutim, cijeli je sektor izložen, a ovo je znatno gore od uobičajenog skoka cijena nafte jer se radi o dva problema istovremeno: cijeni i fizičkoj opskrbi”, dodala je. Iako je Europska komisija odbacila najgori scenarij nestašice koja bi pogodila zračne luke u EU, ipak priprema krizne planove.
Povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas upozorio je u utorak da će države možda morati dijeliti svoje hitne rezerve goriva ako dođe do nestašica. Deleau je također upozorio na prelijevanje posljedica na širu zrakoplovnu industriju. Ako otkazivanja letova premaše 10 posto uobičajenog prometa, ne samo da bi pružatelji usluga kontrole zračnog prometa zabilježili pad prihoda, već bi i zrakoplovne tvrtke morale nadoknađivati gubitke, čime bi bile “dvostruko kažnjene”.
Deleau je također rekao da bi niskotarifni prijevoznici mogli biti posebno ugroženi jer se “oslanjaju na visoku iskoristivost zrakoplova, guste rasporede i potražnju osjetljivu na cijene”. “Široki cjenovni šok goriva upravo potkopava taj model”, zaključio je.
Izvor: Vecernji
