Iako je starenje prirodan proces, spoljašnji faktori poput izlaganja suncu i, što je najvažnije, ishrane, igraju veliku ulogu u tome koliko će brzo i agresivno ti znakovi da se pojave na našem licu.
Kolagen se često opisuje kao “lijepak” koji drži naše tijelo na okupu, a nigdje njegova uloga nije vidljivija kao na našoj koži. Ovaj najzastupljeniji protein u tijelu odgovoran je za čvrstoću, elastičnost i onaj mladenački sjaj kojem svi težimo. Međutim, neumoljivi protok vremena čini svoje i prirodna proizvodnja kolagena počinje da se smanjuje, otprilike za jedan posto svake godine nakon što proslavimo 25. rođendan.
Posljedice su nam svima dobro poznate: u početku fine linije, a zatim i dublje bore, gubitak tonusa i opuštena koža. Iako je starenje prirodan proces, spoljašnji faktori poput izlaganja suncu i, što je najvažnije, ishrane, igraju veliku ulogu u tome koliko će brzo i agresivno ti znakovi da se pojave na našem licu.
Hrana važnija od kozmetike
Dugo se vjerovalo da je rješenje isključivo u skupim kremama i serumima, no dermatolozi i nutricionisti danas se slažu oko jedne ključne činjenice: naša koža savršen je barometar onoga što se događa u našem tijelu. Ono što stavljamo na tanjir direktno utiče na zdravlje i izgled naše kože, ponekad i snažnije od bilo kojeg spoljašnjeg tretmana. Kako piše AARP, uravnotežena ishrana, bogata nutrijentima koji podstiču sintezu kolagena i štite postojeća vlakna, može napraviti vidljivu razliku, smanjiti upalne procese i vratiti koži blistavost. Ne radi se o brzinskim rješenjima, već o dugoročnoj strategiji preventivne dermatologije koja se zasniva na snazi cjelovitih namirnica.
Šta uništava kolagen
Prije nego što se posvetimo hrani koja pomaže, važno je znati šta šteti. Najveći neprijatelji kolagena su šećer i rafinisani ugljeni hidrati. Konzumacija hrane koja uzrokuje nagli skok šećera u krvi pokreće proces zvan glikacija, tokom kojeg se molekule šećera vežu za proteine, uključujući kolagen i elastin. Ta štetna veza stvara molekule poznate kao AGEs (Advanced Glycation End Products), koje kolagenska vlakna čine krutima, lomljivima i nesposobnima za obnovu. Rezultat je gubitak elastičnosti, odnosno sposobnosti kože da se vrati na svoje mjesto, što ubrzava pojavu bora i opuštenost.
Uz šećer, tu su i drugi krivci poput prekomjernog izlaganja UV zracima, koje direktno razgrađuju kolagen, te pušenja koje povećava nivo slobodnih radikala i uništava strukturu kože.
Namirnice koje direktno sadrže kolagen
Srećom, priroda nudi moćan arsenal za borbu protiv starenja, a neke namirnice djeluju kao direktni izvor kolagena. Apsolutni prvak u ovoj kategoriji je supa od kostiju, poznata i kao temeljac. Dugim i laganim kuvanjem goveđih, svinjskih ili pilećih kostiju oslobađaju se kolagen, želatin i ključne aminokiseline poput prolina i glicina u lako probavljivom obliku. Slično djeluje i piletina, naročito dijelovi bogati vezivnim tkivom poput vrata i hrskavice.
Riba je takođe odličan izvor, a morski kolagen smatra se jednim od onih koje tijelo najlakše apsorbuje. Najviše ga ima u ribljoj koži, kostima i perajima, zato je konzumacija ribe s kožom, poput lososa, ili manjih riba poput sardela, izuzetno korisna. Ne treba zaboraviti ni na bjelanca jaja, koja sadrže visoke količine prolina, jedne od osnovnih aminokiselina za izgradnju sopstvenog kolagena u tijelu.
Namirnice koje podstiču proizvodnju kolagena
Osim direktnih izvora, ključno je unositi namirnice koje podstiču tijelo da samo proizvodi više kolagena. Tu na scenu stupa vitamin C, bez kojeg je sinteza kolagena doslovno nemoguća. On djeluje kao kofaktor koji spaja aminokiseline u stabilna kolagenska vlakna. Agrumi poput narandži, limuna i grejpa pravi su rudnici ovog vitamina, a slijede ih crvene paprike, koje ga sadrže čak i više.
Bobičasto voće, poput jagoda, borovnica i malina, nudi dvostruku korist: bogato je vitaminom C, ali i antioksidansima koji štite postojeći kolagen od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima i sunčevim zračenjem. Kivi takođe sadrži više vitamina C od narandži, što ga čini savršenim zalogajem za podršku kolagenu.
Zeleno lisnato povrće poput špinata, kelja i blitve još je jedan saveznik zategnute kože. Ono sadrži hlorofil, za koji je dokazano da povećava količinu prekursora kolagena u koži, ali i moćne antioksidanse poput luteina koji štite od UV oštećenja. Paradajz je, s druge strane, bogat likopenom, antioksidansom koji čuva strukturu kože, a njegova bioraspoloživost raste kuvanjem.
Minerali i proteini kao osnova
Za cjelovitu podršku potrebni su i minerali. Cink i bakar, koje nalazimo u orašastim plodovima, sjemenkama bundeve, indijskim oraščićima i mahunarkama, djeluju kao “lijepak” koji aktivira enzime neophodne za obnovu kolagenskih vlakana.
Konačno, tijelo ne može da gradi kolagen bez osnovnih gradivnih blokova – aminokiselina koje dobijamo iz proteina. Mahunarke poput pasulja i sočiva odličan su biljni izvor proteina i esencijalnih minerala. Soja je posebno vrijedna jer, osim što je kompletan protein, sadrži i izoflavone koji mogu dodatno da podstaknu proizvodnju kolagena.
Od životinjskih izvora, divlji losos je prava superhrana. Osim što je bogat proteinima, bogat je i omega-3 masnim kiselinama koje smanjuju upale i pomažu u održavanju vlažnosti i mekoće kože, čineći je otpornijom i punijom. Uključivanje ovih namirnica u svakodnevnu ishranu nije samo ulaganje u opšte zdravlje, već i najprirodniji i najefikasniji put do kože koja izgleda zategnuto, zdravo i mladoliko, prenosi Dan.
