27.3 C
Travnik
Ponedjeljak, 17 lipnja, 2024
NaslovnicaCrna kronikaKrvavi rat, otmice, komore za mučenje...

Krvavi rat, otmice, komore za mučenje…

GOTOVO 110 tona kokaina zaplijenile su belgijske vlasti u 2022. u belgijskoj luci Antwerpenu, koja je glavni ulaz u Europu za tu drogu koja dolazi iz Latinske Amerike, što je novi rekord. Brojčani podatak je danas objavila belgijska carinska služba na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji Belgije i Nizozemske održanoj kako bi istaknule “pojačanu suradnju” dviju zemalja u suzbijanju međunarodnog krijumčarenja droge.

Te dvije susjedne zemlje su uz Španjolsku glavni putovi ulaska kokaina, koji većinom dolazi iz Paname, Kolumbije i Ekvadora, na europski kontinent. Zapljena se “intenzivirala u jesen”, istaknula je glasnogovornica belgijske carine. Podsjetila je da su božićni i novogodišnji blagdani vrhunac u konzumaciji kokaina.

U tjednima prije blagdana karteli su povećali isporuku bijelog praha kako bi pripremili “bijeli Božić”, kako slikovito voli reći Kristian Vanderwaeren, ravnatelj carinske uprave.

“Narkoterorizam”

Na konferenciji je upozoreno da su “kriminalne organizacije sve kreativnije” u odgovoru na rast potražnje za kokainom, čemu vlasti moraju doskočiti. Tako primjerice ekipe nizozemskih ronilaca u antverpenskoj luci pregledavaju oplatu broda ispod vodene linije u potrazi za skrivenom drogom. Belgijska i nizozemska vlada sve su zabrinutije zbog širenja kriminala na svom teritoriju u vezi s preprodajom droge.

Jučer je u Antwerpenu ubijena 11-godišnja djevojčica u pucnjavi na njezinu kuću, vjerojatno u obračunu dviju suparničkih banda. Krajem 2022. državno tužiteljstvo tog flamanskog grada izvijestilo je da je u zadnjih pet godina evidentiralo “više od dvjesto činova nasilja povezanih s drogom”.

Prijetnjama je izložen i sam državni vrh: u rujnu je spriječena planirana otmica belgijskog ministra pravosuđa Vincenta Van Quickenbornea.

Kokainska prijestolnica Europe

Belgija je dugo bila na glasu kao dosadna zemlja koja slijedi vladavinu prava, da bi u posljednje vrijeme postala europsko središte krijumčarenja kokaina. U Antwerpenu se događa 40 posto svih zapljena kokaina u Europi jer je ova belgijska luka postala ulazna točka za južnoamerički kokain.

Međutim, ključnu ulogu u ovom ilegalnom biznisu imaju kriminalne organizacije zapadnog Balkana, ponajprije iz Hrvatske i Albanije, tvrdi The Economist, koji je lani napravio reportažu o tome.

Količina zaplijenjene droge u Europi u stalnom je porastu. Samo u Antwerpenu je 2021. zaustavljeno 80 tona kokaina, a 2016. godine samo 30 tona. Posljedice toga su korupcija lokalnih i nacionalnih dužnosnika i nasilje na ulicama.

Komora za mučenje

U lipnju 2020. policija je u okolici Antwerpena pronašla kontejner s posebnim alatom te komoru za mučenje opremljenu zubarskim stolcem i zvučnom izolacijom, kao i lažne policijske uniforme i automatsko oružje.

“Ovakva su otkrića zastrašujuća jer otkrivaju potencijal i mogućnosti kriminalnih organizacija”, rekao je Kristian Vanderwaeren, ravnatelj belgijske carine. Kokain se najčešće skriva među bananama u kontejnerima koji pristižu iz Kolumbije. Kao jeftino i učinkovito sredstvo prijevoza robe brodski kontejneri temelj su međunarodne trgovine. Iz istog su razloga zanimljivi i organiziranom kriminalu.

Tijekom 2021. godine u cijeloj Belgiji zaplijenjena je 101 tona kokaina, a na drugom mjestu prema zapljenama u Europskoj uniji je Nizozemska s 80 tona. Međutim, policijske službe smatraju da se zapljenjuje tek oko 10 posto ukupne količine kokaina koji dolazi na europsko tržište.

“Poslovni model krijumčara svodi se na slanje velike količine droge u mnogo kontejnera. Svjesni su da će izgubiti 10 do 20 posto, ali ostatak će proći”, govori Vanderwaeren. Kriminalne organizacije pristaju na ovaj gubitak i nastavljaju koristiti Antwerpen, drugu najveću europsku luku, zbog njegove razvijene infrastrukture i mogućnosti brze distribucije kokaina širom Europe. Naime, ilegalna tržišta često funkcioniraju isto kao i legalna.

Zašto se krijumčari baš u bananama?

Prosječno godišnje kroz Antwerpen prođe 12 milijuna kontejnera, a samo dva posto podliježe detaljnom carinskom pregledu. Mogućnosti krijumčarenja droge preko ove luke stoga su gotovo neograničene.

“Banane su vrlo popularan način za krijumčarenje kokaina iz Latinske Amerike u Europu iz dva razloga. Banane su glavni latinoamerički izvozni proizvod i brzo se kvare, pa postoji stalni pritisak da brzo dođu do potrošača”, kaže Fatjona Mejdini, direktorica za jugoistočnu Europu u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Antwerpen je popularna i profitabilna luka ponajviše zbog toga što brzo istovaruje robu s brodova i šalje je na police trgovina. Nemoguće je pregledati milijune kontejnera i organizirani kriminal je toga svjestan. Zato je antwerpenska luka idealna za krijumčarenje kokaina, amfetamina i lažnih lijekova na europska tržišta. Konzumacija ovih proizvoda u stalnom je porastu, pa je Europa u posljednje vrijeme postala profitabilnije tržište nego Amerika.

“Cijena kokaina u Europi veća je nego u SAD-u, manja je konkurencija i manji je rizik”, rekao je za The Economist Jeremy McDermott iz neprofitne istraživačke organizacije InSight Crime.

Balkanska mafija

Mnoge europske mafijaške skupine pronašle su svoj interes u ovim činjenicama i preuzele kontrolu nad distribucijom. Mafijaške organizacije iz balkanskih zemalja poput Albanije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine posebno su poznate po svojoj učinkovitosti i nasilnim metodama. Ratna zbivanja i gospodarske nevolje na Balkanu mnoge su nagnali da se okrenu kriminalu.

“Balkanske mafije iskoristile su nasilna iskustva, toleranciju prema nasilju i dostupnost oružja, kao i poznavanje stranih jezika. Kriminalne organizacije sa zapadnog Balkana pokazale su se općenito vrlo poduzetnima”, tvrdi Walter Kemp, direktor globalne strategije u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

“Balkanske mafije razvile su određene vještine koje su im omogućile da se nakon šverca heroina i cigareta, uzgoja kanabisa te krijumčarenja ljudi posvete profitabilnijim poslovima, poput krijumčarenja kokaina”, objasnila je Kempova suradnici Mejdini.  

Novi krijumčarski kanali

Balkanske kriminalne organizacije čak su otvorile nove krijumčarske kanale. Nekad je droga iz Kolumbije u Europu pristizala preko mediteranskih luka, no balkanski mafijaši uspostavili su nove kontakte i podružnice u drugim južnoameričkim zemljama, poput Ekvadora, i sada kokain šalju izravno u sjevernoeuropske luke. Ove kriminalne organizacije preuzele su kontrolu nad kompletnim opskrbnim lancem i tako povećale svoj profit.

“Glavni izvor prihoda u kokainskoj industriji više nisu prodaja na ulicama ni proizvodnja, nego transport. Proizvodni profit je oko 150 posto, maloprodajni iznosi 300 posto, ali profit od transporta kokaina doseže i do 1500 posto”, objasnio je McDermott.

Za razliku od legalnih poduzetnika, krijumčari mogu posegnuti za nasiljem kako bi osigurali isporuku svoje robe, a mogu se okrenuti i korupciji. To najbolje pokazuje primjer albanskog narkobosa Dritana Rexhepija.

“Rexhepi je bez ikakve sumnje uspješan model balkanskog mafijaša i poslanika u Latinskoj Americi. Vjeruje se da je u Ekvador stigao 2011. godine nakon bijega iz belgijskog zatvora”, rekla je Mejdini. Tri godine kasnije uhićen je u Ekvadoru, ali to ga nije spriječilo u upravljanju vrlo profitabilnim kokainskim carstvom. Stečenim bogatstvom podmićivao je dužnosnike ne samo u latinoameričkim zemljama već i u Europi.

“Doprema kokaina u Antwerpen stoji kriminalne organizacije do 24 posto vrijednosti robe. Toliko ih košta podmićivanje, a ostatak dospijeva na tržište”, kaže Artan Hoxha, albanski istraživački novinar. Povećani profit omogućio je mafijašima i izdašnije podmićivanje. Ovakve aktivnosti obično se povezuju sa siromašnijim zemljama, ali sve su češće i u zapadnoeuropskim državama.

“Europska unija sve više nalikuje zapadnom Balkanu”

“Postojala je nada da će ulaskom u Europsku uniju zemlje zapadnog Balkana biti sve sličnije prijašnjim članicama EU, no umjesto toga Europska unija sve više nalikuje zapadnom Balkanu”, otkriva Walter Kemp. Tako mafija sve češće i otvorenije podmićuje carinske službenike u Antwerpenu kako bi propustili pošiljke kokaina. Priznaje to i ravnatelj belgijske carine: “Dvojica mojih službenika završili su u zatvoru zato što su prihvatili 50.000 eura mita da bi propustili jedan kontejner i ostavili ga na točno određenom mjestu u luci. To je lako zarađeni novac.”

Korupcija zahvaća ne samo carinske i lučke djelatnike nego i visoke dužnosnike, pa je tako nedavno u Antwerpenu uhićen bivši šef policijskog odjela za suzbijanje narkotika u ovom gradu. A kad ni mito ne jamči uspjeh, tu su prijetnje i nasilje. Antwerpenski gradonačelnik Bart De Wever već godinama je pod 24-satnom policijskom zaštitom zbog svojih istupa protiv organiziranog kriminala.

Unatoč tome što je belgijska policija 2021. godine pokrenula dosad najveću akciju protiv krijumčarenja droge, ravnatelj belgijske carine nije optimist u pogledu zaustavljanja ovakvih kriminalnih aktivnosti. “Učinak svih ovih akcija je minoran. Unatoč svim zapljenama, cijena kokaina na europskom tržištu ostaje ista”, rekao je Vanderwaeren. 

Policijske i carinske službe tvrde da je rješenje u odlučnijem suzbijanju i većim resursima u borbi protiv kriminalnih organizacija. Belgijski carinski dužnosnici žele uvesti skeniranje svih kontejnera koji ulaze u zemlju.

“Rat protiv zloporabe i krijumčarenja droga ne može se dobiti policijskim metodama”

“Ne poduzmemo li nešto, u sljedećih 10 godina imat ćemo u Antwerpenu državu kojom upravljaju krijumčari narkotika”, tvrdi Vanderwaeren. Drugi pak smatraju da je neophodna bolja suradnja na međunarodnoj razini zato što kriminalne organizacije širom svijeta trenutačno surađuju bolje nego nacionalne policije.

Međutim, svjetskim brodskim i trgovačkim putovima danas se prevozi četiri puta više kontejnera nego prije 20 godina. Prilike i mogućnosti za krijumčarenje i šverc danas su bezbrojne, a mafijaške organizacije izvanredno se dobro prilagođavaju novim okolnostima i vremenima.

Da bismo se zaista uhvatili u koštac s krijumčarenjem droga, potrebna je promjena paradigme i strategije, odnosno treba razmisliti o legalizaciji medicinske proizvodnje, distribucije i uporabe narkotika kako bi se spriječilo da kriminalne organizacije zarađuju na tome. Rat protiv zloporabe i krijumčarenja droga ne može se dobiti policijskim metodama, zaključuje The Economist.

Izvor: Index

spot_img