Picula vjeruje da ponovni pokušaj osporavanja
projekta Pelješkog mosta od strane politike u
Sarajevu neće ugroziti početak gradnje, a ni odnose
Hrvatske i BiH.
Odlukom Europske komisije o isplati 375 milijuna eura za izgradnju
Pelješkog mosta, uklonjena je zadnja prepreka za najveći hrvatski
infrastrukturni projekt, međutim baš kad se činilo da je uklonjena i
posljednja prepreka, iz Bosne i Hercegovine stigao je hladan tuš.
Parlament BiH zatražio je slanje note Hrvatskoj u kojoj će zahtijevati
obustavu svih aktivnosti vezanih za izgradnju mosta, dok se ne postigne
obostrana suglasnost oko tog projekta, a najavljeno je i osnivanje
posebne parlamentarne komisije koja bi trebala preispitati jesu li
ispunjeni svi uvjeti pod kojima bi projekt postao prihvatljiv za Sarajevo,
prenosi Deutsche Welle.
Da stvar bude neugodnija, sve se to dogodilo neposredno uoči zajedničke
sjednice vlada Hrvatske i BiH, koja je ovaj tjedan održana u Sarajevu.
Hrvatski premijer Andrej Plenković u Sarajevu je pomirljivo uvjeravao da
Pelješki most “ničim ne ugrožava interese BiH” i da Hrvatska ostaje
najangažiraniji glasnogovornik interesa BiH na putu prema EU i NATO, očito želeći da ovo pitanje ne zasjeni pohvalnu činjenicu – da su se nakon
sedam godina uspjele sastati dvije vlade.
Istovremeno se u Sarajevu ponovno problematizuju i ona pitanja koja su
se činila riješenim, nakon što je Hrvatska prihvatila praktično sve zahtjeve
BiH i podigla visinu mosta sa 35 na 55 metara i ostavila 200 metara
morskog prolaza između središnjih stubova, što je znatno poskupjelo
cijeli projekt, ali i ona pitanja koja je nemoguće riješiti u preostalih
nekoliko mjeseci do početka izgradnje mosta, poput razgraničenja
Hrvatske i BiH na moru.
Iz Sarajeva sada stižu uvjeravanja da izgradnja mosta ne smije početi prije
nego što se riješi pitanje “izlaza BiH na otvoreno more”, na koji, po
mišljenju stručnjaka okupljenih u Pomorskom društvu u Sarajevu, BiH ima
neotuđivo pravo.
Pomorsko društvo BiH zahtijeva da se sudskim putem odredi koridor
širine milju i po i dužine 70 kilometara, od Neuma do otvorenog mora.
Hrvatski dužnosnik, odlično upućen u taj projekt, koji je želio da ostane
neimenovan – jer u Zagrebu ne žele učiniti ništa što bi potaknulo verbalni
sukob – rekao je za DW kako je ponovno otvaranje ovog pitanja vjerovatno
podstaknuto unutrašnjepolitičkim razlozima.
Prema njegovim riječima, u ovom slučaju radi se o dva odvojena pitanja –
jedno je pitanje razgraničenja Hrvatske i BiH, a drugo pitanje odnosi se na
režim plovidbe na području budućeg Pelješkog mosta.
Kada je riječ o razgraničenju, 1999. godine potpisan je sporazum o granici
između Hrvatske i BiH, koji nikad nije stupio na snagu jer nije raticiran
i
to zbog pitanja Velog i Malog škoja, kao i vrha poluotoka Kleka.
To pitanje, međutim, ne može uticati na gradnju Pelješkog mosta, budući
da će se nalaziti više od 500 metara unutar nesporne teritorije Hrvatske. A
kada je riječ o režimu plovidbe, Hrvatska i BiH to su pitanje usuglasile
međusobnim sporazumom, kojim je denirana
visina mosta od 55
metara i 200 metara morskog prolaza između središnjih stubova.
“Prema tome, Hrvatska ne osporava pravo neškodljivog i tranzitnog
prolaza za sve brodove iz i prema Neumu, tako da smatramo da nikakvo
otvoreno pitanje ovdje ne postoji”, rekao je sugovornik DW.
Slično razmišlja i hrvatski europarlamentarac Tonino Picula. “Očito je,
naime, da u BiH koriste mnoge teme, pa i ovo pitanje, za svoje
unutrašnjopolitičko razračunavanje. Ovdje nije problem u projektu
Pelješkog mosta, nego u politici u BiH.
Najnovije ‘junačenje’ prema Pelješkom mostu u BiH ne predstavlja ništa
drugo nego uvod u nepotrebno dugu kampanju za parlamentarne izbore,
koji će se održati u listopadu sljedeće godine”, rekao je Picula.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je pružila BiH sve potrebne
informacije o Pelješkom mostu, a u tom pogledu Hrvatska je bila uspješna
i u EU, o čemu svjedoči i odobrenje isplate europskog novca za Pelješki
most, čiji je cilj povezivanje dijelova hrvatske i europske teritorije, a ne
dovođenje BiH u neugodan geostrateški položaj, prenosi Tanjug.
Picula vjeruje da ponovni pokušaj osporavanja projekta Pelješkog mosta
od strane politike u Sarajevu neće ugroziti početak gradnje, a ni odnose
Hrvatske i BiH.
Kako je rekao, jedino veliki infrastrukturni projekti, poput mostova i
autoputova, kao i energetski projekti, mogu izvući BiH iz sadašnje
ekonomsko-političke letargije. “Hoće li Hrvatska prije pristupiti Schengenu
ili izgraditi Pelješki most? To je teško pitanje. Pelješki most važan je za
Schengen, s obzirom na to da on povezuje teritoriju i osigurava bolju
kontrolu nad teritorijem države, što je jedan od vitalnih kriterijima što za
Nije problem u projektu Pelješkog mosta, nego u politici u BiH
