NaslovnicaBiHStabla autohtonih voćki od izumiranja spašava - kloniranjem

Stabla autohtonih voćki od izumiranja spašava – kloniranjem

Eksperimentirao na drvetu kod komšija pa znanje prenio i u svoje dvorište

Milan Pilipović, poznati bosanskogradiškinovinar i sve zapaženiji autor dokumentarnih filmova, uputio se u novu avanturu koja nije povezana s pisanjem i medijima. Kao veliki zaljubljenik u tradicionalno autohtono voće, Pilipović je krenuo u akciju s ciljem da od izumiranja spasi što veći broj voćnih vrsta koje su gotovo iščeznule.  

Ovladao je tehnikom kalemljenja, a nakon razgovora s istomišljenicima krenuo je korak dalje – u kloniranje stabala voćki.

Ista genetika

Tehniku kloniranja usavršio je na brzorastućem drvetu paulovnije kod prve komšinice. A onda je otpočeo klonirati i u svom dvorištu. – Odaberem na stablu lijepe grane, plastičnu saksiju prosiječem s jedne strane i opašem granu. Saksiju učvrstim, naspem u nju najkvalitetniji humus i intenzivno zalijevam taj dio. Kada iz grane buknu žilice, to je znak da sam dobio klon toga stabla. S potpuno istom genetikom i svojstvima – tvrdi Pilipović. 

Ovaj autor serijala dokumentarnih priča po Krajini i drugim dijelovima BiH saznao je za najbolje stare sorte jabuke, kruške, trešnje, šljive, pa čak i mušmule i oskoruše.Pokrenuo je razmjenu sadnica s istomišljenicima iz regiona, a za to koristi brzu poštu ili prijatelje koji autom idu na službeni put. 

Ukalemljena jabuka procvjetala u saksiji  - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

U Trebinje sam poslao potkozarske šantelije i primile su se. Zaključio sam da u mojoj ulici ima najbolja zbirka autohtonog voća. Ovdje su dolazili ljudi iz raznih krajeva BiH i Slavonije i pravili kuće. Vođeni nostalgijom, donosili su zavičajno voće koje je zaista plemenito. Uspio sam spasiti od izumiranja stotine sorti domaćeg voća. Osjećaj je fantastičan, kao da sam spasio ljude – kazao je Pilipović.

Svijet u malom

U svom mini voćnjaku u obližnjoj Vrbaškoj napravio je svijet u malom. Tako se u njemu mogu ubrati plodovi japanske jabuke i dunje, kineske mušmule, sibirskog limuna ili hladovati pod perzijskim drvetom. Tu su i moldavska domaća vinova loza, indijski jorgovan, Judino drvo, a u saksijama armenski krastavci i razni začini koji imaju svojstva snažnih afrodizijaka. 

Baza za odmor

U Milanove voćarske tehnike vjeruju njegovi prijatelji Hikmet Hadžialagić, Perica Bundalo, Saša Lazić, Dane Malešević i mnogi drugi. Pilipović kaže da će mu egzotični i autohtoni voćnjak biti baza za odmor nakon penzionisanja. 

Izvor:Avaz

spot_img