KRIJESNICE, sluzave plijesni i rijetki lišajevi među 1109 su vrsta otkrivenih u samo jednom dijelu škotske kišne prašume koja propada. Riječ je o prvom istraživanju provedenom na poluotoku West Cowal u posljednjih pola stoljeća, a provela ga je Zaklada za ruralni krajolik Argylla (ACT), piše BBC.
Projekt građanske znanosti
Istraživanje je dio projekta građanske znanosti čiji je cilj bolje razumjeti ulogu kišnih prašuma u očuvanju bioraznolikosti te uspostaviti temeljne podatke o vrstama koje ondje obitavaju. Vijest dolazi u trenutku kada se škotska vlada priprema postaviti nove ciljeve za obnovu prirode, koja je u značajnom padu.
Globalno važno stanište
Prema podacima agencije NatureScot, Škotska ima oko 30.000 hektara “međunarodno važne” kišne prašume. Visoke razine oborina i relativno blage temperature tijekom cijele godine stvaraju idealne uvjete za rijetke lišajeve i mahovine. Voditelj projekta kišnih prašuma pri ACT-u, Ian Dow, ističe da su preostali dijelovi tih šuma globalno važni i rjeđi čak i od tropskih prašuma poput Amazone.
“Visoka razina bioraznolikosti i složenost koju nalazimo na našim lokalitetima umjerenih kišnih prašuma iznimno su značajne”, rekao je. “A bioraznolikost je, u konačnici, splav za spašavanje na kojoj svi plutamo.”
Tehnologija u službi prirode
Volonteri koriste mobilnu aplikaciju za fotografiranje i bilježenje vrsta tijekom pretraživanja šume. Aplikacija također bilježi njihovu GPS lokaciju, a alati umjetne inteligencije predlažu o kojoj bi vrsti moglo biti riječ, što potom potvrđuju stručnjaci. Ova tehnologija omogućuje znatno bržu identifikaciju nego prijašnja istraživanja, koja datiraju iz 1970-ih i bila su nepotpuna. Dosad je 171 osoba unijela više od 3400 zapisa.
Koordinatorica volontera Heather Morrison izjavila je kako bi prikupljeni podaci trebali pomoći u prepoznavanju područja pogodnih za zaštitu. “Pomaže nam pronaći fragmente prašume za koje možda nismo ni znali da postoje”, dodala je.
Jeleni i rododendron kao glavne prijetnje
Preostali dijelovi kišnih prašuma u Škotskoj suočavaju se s dvije glavne prijetnje: jelenima i invazivnom biljkom rododendronom. Zbog prevelike populacije jeleni pasu mlade biljke i sadnice drveća prije nego što uspiju dosegnuti zrelost. Kišna prašuma u West Cowalu prekrivena je mladim, sporo rastućim jasikama, relativno rijetkim drvećem koje u zrelosti postaje bogato utočište za bioraznolikost. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se stabla bore za opstanak jer ih krda jelena redovito jedu.
S druge strane, rododendron je neautohtoni grm koji su Viktorijanci uveli kao ukrasnu biljku. Od tada se znatno proširio sjeverozapadnim Visočjem, gdje često istiskuje autohtone vrste. Organizacija Trees for Life opisala je njegov utjecaj na prirodu kao “katastrofalan”, a Savez za škotsku kišnu šumu navodi da je njime zahvaćeno 40 % područja. Timovi tijekom cijele godine rade na sječi i uništavanju rododendrona kako bi se omogućio povratak autohtonih šuma.
Škotska među zemljama s najviše uništene prirode
Škotska je jedna od zemalja s najviše uništene prirode na svijetu, rangirana na 28. mjesto od dna na popisu od 240 zemalja i teritorija. Izvješće o stanju prirode iz 2023. godine pokazalo je pad prosječne brojnosti vrsta od 15 % od 1994. godine. Lišajevi, mahovine i cvjetnice, za koje kišna prašuma pruža idealno okruženje, pretrpjeli su “golem pad u rasprostranjenosti od 1970-ih”, navodi se u izvješću.
Zakonski ciljevi za obnovu staništa
Kao odgovor na to, škotski je parlament u siječnju usvojio Zakon o prirodnom okolišu, čiji je cilj zaustaviti i preokrenuti gubitke bioraznolikosti. Uskoro se očekuje donošenje podzakonskih akata kojima će se postaviti pravno obvezujući ciljevi za obnovu staništa poput umjerenih kišnih prašuma.
Izvor: Index
