GOTOVO svatko tko se ikada penjao stubama poznaje osjećaj nedostatka daha pri dolasku na vrh. To je uobičajena pojava s kojom se susreću ljudi svih dobi i razina tjelesne spreme, no postavlja se pitanje je li to razlog za brigu. Liječnici ističu da, iako je zadihanost često normalna reakcija, ponekad može ukazivati na zdravstveni problem ili jednostavno biti poticaj za poboljšanje kondicije.
To može biti posve normalno
Osjećaj nedostatka daha nakon penjanja stubama “ono je što nazivamo normalnim fiziološkim odgovorom”, objašnjava za HuffPost dr. Katherine Pohlgeers, liječnica obiteljske i sportske medicine sa Sveučilišta Louisville Health. “Tijelo tada zahtijeva više kisika, pojačano dišete, a sve to iziskuje veći napor i rad.”
Ako ostanete bez daha na otprilike minutu, ali se dah brzo vrati u normalu, nema razloga za brigu, kaže Karl Erickson, stručnjak za tjelesnu spremu s Mayo Clinic Sports Medicine. “To je posve normalno. Vi zapravo podižete vlastito tijelo. Svaka stepenica je poput čučnja ili iskoraka pa je to definitivno zahtjevnije od običnog hodanja”, rekao je Erickson.
Koliko ćete se zadihati ovisi o naporu; više ćete ostati bez daha ako trčite uza stube ili nosite težak kovčeg nego ako se penjete laganim tempom. Neki ljudi možda neće ni primijetiti nedostatak daha kao drugi.
“Uzmimo za primjer vrhunsku sportašicu – sumnjam da se Caitlin Clark zadiše dok se penje uza stube. No, za prosječnu osobu srednjih godina, osobito u SAD-u, sjedilački način života vrlo je čest pa zadihanost može biti normalna pojava već nakon penjanja na samo jedan kat.”, rekla je Pohlgeers.
Kada se treba zabrinuti?
Iako je zadihanost nakon penjanja stubama normalna, postoji nekoliko znakova upozorenja koji mogu ukazivati na problem.
Je li nedostatak daha novi problem koji se prije nije javljao? Ili se stanje pogoršava? Ako je odgovor na bilo koje od tih pitanja potvrdan, trebali biste razgovarati s liječnikom o mogućim uzrocima, smatra Pohlgeers. “Najvažnije je da ljudi ne pomisle odmah: ‘O, moj Bože, umirem’, ali isto tako da to ne odbace olako s mišlju: ‘Ma, to je samo zato što nisam u formi’.”
“To su stvari koje shvaćamo vrlo ozbiljno”, dodala je Pohlgeers. “Ako dođe do promjene u vašim tjelesnim sposobnostima, važno je da mi kao liječnici možemo obaviti sve potrebne provjere i isključiti bilo kakva postojeća stanja. Tako možemo poboljšati kvalitetu života pacijenata i pomoći im da budu što zdraviji.”
Stanja poput zatajenja srca, pretilosti, kronične bolesti pluća, pušenja, KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti), pa čak i anemije, mogu pogoršati nedostatak daha koji osjećate nakon penjanja stubama.
“Dobar pokazatelj je i vrijeme potrebno za oporavak”, rekao je Erickson. Normalno je da ubrzano dišete minutu ili dvije nakon uspona uz više katova, objasnio je Erickson. “Ali ako dah ostane ubrzan dulje od tri minute, onda to postaje razlog za zabrinutost.”
Ako uz nedostatak daha primijetite bol u prsima, glavobolju ili promjene vida, to je zabrinjavajuće i svakako biste trebali razgovarati sa svojim liječnikom, dodala je Pohlgeers.
Kako poboljšati izdržljivost?
Ako se želite manje zadihati pri usponu, počnite se češće penjati stubama, pod uvjetom da nemate zdravstvenih problema koji bi vas mogli ugroziti. Ako imate stanja poput zatajenja srca ili KOPB-a koja otežavaju penjanje, prvo se posvetite njihovom liječenju, naglasila je Pohlgeers.
“Vaše se tijelo prilagođava zadanim zahtjevima. Dakle, ako vježbate penjanje stubama, postat ćete učinkovitiji”, rekao je Erickson. Mišići potrebni za penjanje ojačat će što ih više koristite, dodao je.
“Mi zapravo znamo pitati pacijente koji se pripremaju za operaciju, to je kao predoperativna provjera: ‘Možete li odnijeti namirnice na treći ili četvrti kat bez dizala?'”, objasnila je Pohlgeers. U redu je ako ostanete bez daha na vrhu trećeg ili četvrtog kata. Problem nastaje ako to fizički ne možete učiniti bez simptoma poput boli u prsima, promjena vida ili glavobolje, rekla je.
“Ako se prosječna osoba može popeti tri ili četiri kata s namirnicama u rukama, to je u redu. To je jako dobar znak”, primijetila je Pohlgeers.
“Jačanje osnovne snage – vježbama poput iskoraka i čučnjeva – dat će vam više izdržljivosti za penjanje”, dodao je Erickson. Poboljšanje kardiovaskularne kondicije također može pomoći u smanjenju umora koji osjećate na vrhu stubišta.
Kada radite na izgradnji izdržljivosti, činite to postupno, predložila je Pohlgeers. Ne morate se odmah pet puta zaredom penjati i spuštati. Umjesto toga, polako gradite svoju tjelesnu sposobnost na održiv, pa čak i ugodan način, bilo da se radi o više posla u dvorištu, šetnjama sa susjedom ili vrtlarenju.
Kako budete radili na snazi i kardiovaskularnoj kondiciji, vaša izdržljivost pri penjanju stubama također bi se trebala poboljšati, smatra Erickson. Uskoro ćete se s lakoćom penjati i na više katova.
Izvor: Index
