Prema novim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, indeks cijena hrane na svjetskim tržištima zabilježio je rast treći mjesec zaredom. Povećanje cijena hrane na svjetskim tržištima odražava se i na Bosnu i Hercegovinu. Pitali smo građane, da li osjete poskupljenja i kako s njima izlaze na kraj?
Trend rasta cijena osnovnih životnih namirnica direktna je posljedica poskupljenja biljnih ulja i energije, ali i rastućih geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku koje destabilizuju ključne trgovačke rute. Dok se na svjetskim berzama pale alarmi zbog novog rasta cijena hrane, pravi se potresi osjete tek na blagajnama naših lokalnih trgovina. Indeks cijena je u odnosu na prošlu godinu viši za 2%.
МURATKA BANDA, trgovac
“Bilo je došlo do poskupljenja, baš dobro je bilo poskupjelo sve. Sada su blago počele da se smanjuju cijene. Evo recimio paradajz je poskupio bio na deset, sada je sedam maraka, ima i od pet.”
Prema podacima koje smo dobili od entitetskih zavoda za statistiku, u poređenju marta 2025. i marta 2026. godine, u Federaciji BiH i Republici Srpskoj bilježi se rast cijena osnovnih životnih namirnica. Najveći rast bilježe povrće, koje je u Federaciji BiH poskupjelo i do 20% u određenim kategorijama, zatim meso, sa rastom između 5 i 8%, te voće koje je poskupjelo gotovo 7%. Takođe, u Republici Srpskoj zabilježen je rast cijena hljeba i maslaca, dok su mliječni proizvodi uglavnom imali blagi pad. Ukupno gledano, podaci pokazuju nastavak inflatornog pritiska na osnovne prehrambene proizvode, uz izraženije poskupljenje svježih namirnica i mesa.
Prosječna plata u Bosni i Hercegovini ne pokriva ni 50% potrošačke korpe jedne četvoročlane porodice, zvanični su podaci Zavoda za statistiku. Iz Udruženja za zaštitu potrošača navode da su građani prepušteni sami sebi, te da je država u mnogim oblastima zakazala.
МАRIN BAGO, Udruženje potrošača “Futura” Моstar
“Uvozimo 80% hrane koju konzumiramo. Mi nemamo nikakav pristojan plan razvoja poljoprivrede, stočarstva. Stvari se ne mogu popraviti preko noći, jedino ako ulažemo u proizvodnju svoje hrane. Međutim, ta poruka je u biti brutalna i tamna, znači prepušteni ste sami sebi. Posadite malo hrane da imate što pojesti. Moramo se upitati što će nam onda država.”
S obzirom na globalni rast cijena nafte i i dalje prisutne poremećaje na tržištu energenata, kao i inflatorne pritiske koje potvrđuju i domaći statistički zavodi, u narednom periodu se može očekivati nastavak pritiska na cijene i mogućnost dodatnih poskupljenja. Koliko još možemo izdržati?
Izvor: BHRT
