Psiholog Mario Brkić upozorava da djeca sve češće podcjenjuju vrijeme provedeno na mobitelima. Situacija nije dobra…
Pretjerano korištenje mobitela i digitalnih uređaja među djecom i tinejdžerima postaje sve veći problem, a sve više mladih provodi sate dnevno pred ekranima. Stručnjaci sve češće upozoravaju na konkretne posljedice koje su već danas vidljive. Psiholog Mario Brkić ističe utjecaj ekrana na razvoj, školu i socijalne odnose te upozorava na generacijske posljedice koje tek dolaze.
Ozbiljan problem
Na pitanje možemo li danas govoriti o ovisnosti djece o mobitelima, Brkić ističe kako brojna istraživanja, na lokalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini, pokazuju da tinejdžeri značajan dio vremena provode na internetu. “Neka naša prošlogodišnja istraživanja u školi, provedena među djecom od 6. do 9. razreda, pokazala su da je sigurno trećina njih od jednog do tri sata dnevno na mobitelu, a druga trećina od tri do pet sati. Smatram da djeca često podcijene vrijeme koje provode na mobitelu i da su stvarne brojke još veće”, objašnjava. Dodaje kako, uz školske obveze i svakodnevne aktivnosti, ostaje vrlo malo prostora za kvalitetno druženje s obitelji i prijateljima, zbog čega smatra da se sve češće može govoriti o pravim ovisnostima. Kada je riječ o posljedicama pretjeranog korištenja ekrana, Brkić naglašava kako prvi problemi nastaju već u ranom djetinjstvu. “Dolazi do usporenog govorno-jezičnog razvoja kod djece koja bi inače imala uredan razvoj.
Izlaganje ekranima tijekom hranjenja ili uspavljivanja negativno utječe na razvoj komunikacije i kognitivne sposobnosti”, kaže. Ističe kako se time narušava prirodan razvoj komunikacije, od neverbalnih oblika pa sve do razvoja govora, što je posebno vidljivo pri upisu djece u osnovnu školu. Prema njegovim riječima, digitalni sadržaji snažno utječu i na koncentraciju. “Mozak se navikava na brze i intenzivne podražaje, kakve nude videoigre, TikTok i slični sadržaji. Zbog toga djeca sve teže prate duže i sporije sadržaje u školi”, ističe. Dodaje kako to dugoročno može utjecati na školski uspjeh, ali i na motivaciju za obrazovanje jer djeca sve češće traže brze rezultate i inspiriraju se primjerima s interneta. Brkić upozorava i na pad socijalnih vještina među djecom. “Djeca su prije više vremena provodila u igri, gdje su kroz sukobe i interakciju razvijala socijalne vještine. Danas se druženje često svodi na ekrane”, objašnjava. Naglašava kako takvo ponašanje može dovesti do smanjenja empatije i odgovornosti, posebno u online komunikaciji, u kojoj djeca često nisu svjesna posljedica svojih postupaka. Govoreći o ideji “dana bez mobitela”, Brkić kaže kako takva mjera može biti koristan pokazatelj. “To može biti lakmus-papir za roditelje da vide može li dijete organizirati svoje vrijeme bez mobitela. Ako ne može, to je ozbiljan znak velike navezanosti”, navodi.
Iza kulisa
Na kraju upozorava na šire posljedice koje već sada postaju vidljive. “Sve više problema među djecom ima svoju pozadinu na društvenim mrežama. Roditelji često ne znaju što se događa ‘iza kulisa'”, ističe. Navodi kako se dio odnosa i sukoba među djecom odvija kroz takozvane zakulisne igre na društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje, koje su roditeljima često teško uočljive. Dodaje kako pretjerano korištenje tehnologije može dovesti do slabljenja kritičkog razmišljanja i dugoročnih problema s mentalnim zdravljem. “Očekujem porast anksioznosti u sljedećim godinama jer će se nerealna očekivanja sudarati sa stvarnim životom”, zaključuje.
Izvor: Index
