SVATKO ponekad ima loš dan na poslu, no ako takvi dani postanu pravilo, možda je riječ o nečemu ozbiljnijem. Depresija pogađa oko 280 milijuna ljudi diljem svijeta, a ne mora se uvijek očitovati kao vidljiva tuga ili iscrpljenost. Ponekad se skriva u svakodnevnim ponašanjima na poslu.
“Simptomi depresije na poslu mogu biti iznenađujući. Često se događa da ste zbog njih strogi prema sebi, umjesto da ih prepoznate kao ono što doista jesu”, pojašnjava Shannon Garcia, psihoterapeutkinja iz centra States of Wellness Counseling.
Dugotrajan osjećaj beznađa, gubitak interesa za aktivnosti, promjene u tjelesnoj težini, problemi sa spavanjem, umor, osjećaj bezvrijednosti i teškoće s koncentracijom neki su od simptoma depresije koji se mogu pojaviti i na poslu, dodaje psiholog Ryan Howes. Terapeuti su za HuffPost izdvojili nekoliko ponašanja na poslu koja mogu upućivati na depresiju.
Radite dulje kako biste izbjegli povratak kući
Depresija se ne manifestira kod svih jednako. Neki ljudi i dalje mogu djelovati kao marljivi, pouzdani i uspješni zaposlenici. “Kod uspješnih profesionalaca koji su karijeru izgradili na postignućima i traženju potvrde kroz rad, depresija može izgledati vrlo aktivno”, kaže Alicia Velez, licencirana klinička socijalna radnica iz New Yorka.
Kao primjer navodi osobu koja prolazi kroz razvod ili brine o bolesnom članu obitelji. Takva osoba može ostajati dulje na poslu, prihvaćati poslovna putovanja ili preuzimati najzahtjevnije zadatke kako bi izbjegla suočavanje s teškim privatnim okolnostima.
“Možda ta osoba radi više sati nego inače, javlja se za duga poslovna putovanja ili preuzima najzahtjevnije slučajeve. Potvrda i priznanje na poslu mogu se činiti kao bolja opcija od suočavanja s činjenicom da je brak možda gotov ili da je bliska osoba na kraju životnog puta”, objašnjava Velez.
Nekoć ste bili druželjubivi, a sada izbjegavate kolege
Način na koji komunicirate s kolegama može pokazati radi li se samo o lošem danu ili o nečemu dubljem. Povlačenje i izolacija česti su znakovi depresije, ističe Velez.
“To može izgledati tako da osoba koja je nekad aktivno sudjelovala na sastancima odjednom postane tiha, sjedi u zadnjem redu ili čak u potpunosti propušta sastanke”, kaže ona. “Možda zaposlenik više ne sudjeluje u neformalnim druženjima nakon posla. Može pronalaziti načine da izbjegne interakciju s kolegama ili nadređenima, primjerice puštajući pozive na govornu poštu ili kasno odgovarajući na e-mailove.”
U ozbiljnijim slučajevima takvo ponašanje može dovesti do problema na poslu, što dodatno pojačava osjećaj srama i krivnje, dodaje Velez.
Stalno probijate rokove i kasnite na sastanke
Ako vam predaja zadataka na vrijeme ili sam dolazak na posao postaju svakodnevna borba, i to može biti znak depresije, kaže Howes.
“Poznavao sam osobu koja je uživala u svom poslu, bila aktivno uključena u projekte i puno komunicirala s kolegama. Kad je upao u depresiju, počeo je prespavljivati alarm i kasniti na posao. Probijao je rokove, prestao odlaziti na ručak s kolegama i postao vrlo kritičan prema vlastitom radu i radu drugih”, prisjeća se Howes.
“Sve te promjene primijetili su kolege i šefovi, koji su razgovarali s njim i potaknuli ga da potraži pomoć”, nastavlja Howes. “Srećom, poslušao ih je. Kombinacijom promjena u prehrani i spavanju, odlaskom na terapiju i uzimanjem antidepresiva, osjećao se bolje u roku od nekoliko mjeseci.”
Postali ste neuobičajeno razdražljivi ili ste izgubili motivaciju
“Depresija nije samo osjećaj tuge – može vas učiniti i iznimno razdražljivima”, napominje Garcia.
Ako vas na poslu svaka sitnica izbacuje iz takta, vrijedi razmisliti što se iza toga krije. Osobe s depresijom mogu osjećati potisnut ili otvoren bijes, a nezadovoljstvo se lako može preliti na kolege. “Na poslu vas lako mogu živcirati svi i sve. Lako gubite strpljenje s kolegama, klijentima, pa čak i s vlastitim e-mail sandučićem”, kaže Garcia.
Postoji razlika između dosadnog zadatka i dugotrajnog gubitka interesa. Obratite pozornost na to kako doživljavate posao koji vam je nekad bio važan, savjetuje Garcia.
“Možda primjećujete da samo gledate u ekran, pretvarate se da ste zaposleni ili radite bilo što drugo osim onoga što je važno”, kaže Garcia. “Taj gubitak interesa, koji depresija može uzrokovati, može vas navesti da o svom poslu mislite: ‘Jednostavno me nije briga’.”
Što učiniti ako sumnjate na depresiju
Ako se prepoznajete u ovim znakovima, važno je znati da ne morate sve prolaziti sami. Prvi korak može biti obraćanje pažnje na vlastito tijelo: jeste li umorniji nego inače, spavate li premalo ili previše, posežete li češće za alkoholom ili osjećate stalnu napetost.
“Lako je previdjeti simptome depresije kada vas posao zavarava osjećajem kompetentnosti”, kaže Velez. Dodaje da fizički znakovi mogu biti upozorenje da je vrijeme da priznate neugodne osjećaje.
Važno je i razgovarati s osobom od povjerenja. “Najbolji način za početak suočavanja s depresijom jest razgovor s nekim o tome”, ističe Howes. Ako simptomi traju, ključno je obratiti se liječniku ili stručnjaku za mentalno zdravlje, koji može procijeniti stanje i preporučiti terapiju, lijekove ili oboje.
Može pomoći i praćenje toga kako posao utječe na vaše raspoloženje, odnosno donosi li vam još uvijek osjećaj zadovoljstva i postignuća. Ako vam se svakodnevne obaveze čine prevelikima, pokušajte ih razbiti na manje korake.
“Depresija vas često tjera da se izolirate, budete neaktivni i grubi prema sebi. Činiti suprotno, čak i na najmanje moguće načine, zaista može pomoći”, kaže Garcia. Depresija je zahtjevno stanje, ali uz podršku i liječenje moguće je njome upravljati.
Izvor: Index
