NaslovnicaBiHŠTO SE DOGAĐA? Kupovina goriva u pograničnim dijelovima BiH: Zašto se sada...

ŠTO SE DOGAĐA? Kupovina goriva u pograničnim dijelovima BiH: Zašto se sada smanjuje dolazak kupaca iz regije?

Intenzitet ovoga trenda varira i ovisi od trenutnih regionalnih cjenovnih odnosa, s obzirom na to da smo u posljednjim tjedana na nekim lokacijama primijetili njegovo usporavanje usljed smanjenja razlike u cijenama goriva – ističu iz tvrtke

Posljednja poskupljenja naftnih derivata na području zapadnog Balkana ponovno su u fokus stavila pitanje tzv. “benzinskog turizma”, odnosno odlaska vozača preko granice radi povoljnijeg goriva.

Podaci s terena pokazuju da je u Bosni i Hercegovini u određenim pograničnim područjima došlo do pojačanog prometa, iako se trend mijenja u ovisnosti od kretanja cijena u susjednim državama.

Iz jedne od vodećih kompanija za promet nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini za Fenu navode da je u protekla dva tjedna zabilježeno osjetno povećanje prometa na maloprodajnim mjestima u pograničnim područjima, pri čemu je rast bio izraženiji nego u ostatku njihove mreže.

– Ovakvi trendovi su uobičajeni u periodima kada postoji razlika u maloprodajnim cijenama goriva između Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, što kupce, posebno one iz pograničnih područja i dijaspore, potiče da pažljivije prate kretanja na tržištu i prilagode svoje kupovne navike – navode iz tvrtke.

Dodaju da je povećana aktivnost bila najvidljivija na pojedinim pograničnim lokacijama uz granicu s Hrvatskom, posebno početkom ožujka, kada su razlike u cijenama bile izraženije.

– Ipak, intenzitet ovoga trenda varira i ovisi od trenutnih regionalnih cjenovnih odnosa, s obzirom na to da smo u posljednjim tjedana na nekim lokacijama primijetili njegovo usporavanje usljed smanjenja razlike u cijenama goriva. Promjene u potrošnji su predviđene u našim operativnim i akcijskim planovima, stoga poduzimamo sve potrebne mjere da osiguramo ravnomjernu opskrbu naše mreže, a u skladu s eventualnim devijacijama u regionalnom pogledu – ističu.

Slična kretanja potvrđuju i druge benzinske crpke u pograničnim dijelovima zemlje. Iz druge kompanije za promet nafte i naftnih derivata, koja ima bezinsku crpku na području zapadne Hercegovine, navode da su početkom mjeseca imali znatno veći broj kupaca iz susjedne Hrvatske, ali da se situacija u međuvremenu promijenila.

– Početkom ožujka primijetili smo pojačan dolazak kupaca iz Hrvatske, osobito vikendom i u večernjim satima, kada su razlike u cijenama bile izraženije. Međutim, nakon intervencija hrvatskih vlasti i korekcija cijena, ta razlika je znatno smanjena, pa je i broj tih kupaca danas manji. I dalje imamo određeni broj stranih kupaca, ali ne u obimu kao na početku mjeseca. Možemo reći da se situacija stabilizirala i da promet sada više prati uobičajene sezonske oscilacije nego cjenovne razlike – navode iz ove kompanije.

Predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata u Federaciji BiH Milenko Bošković kaže da je prekogranična kupovina goriva dugogodišnja i uobičajena praksa, posebno u županjiama koji gravitiraju prema granici s Hrvatskom.

– To je uobičajena praksa jer je gorivo u Hercegovačko-neretvanskoj županji, iako mi kupujemo s istih terminala i s istih mjesta kao i Hrvatska, tradicionalno jeftinije u Bosni i Hercegovini. Sada je povećan određeni pritisak zbog smanjenih količina koje dolaze za BiH, ali je važno naglasiti da su se, nakon dvije intervencije Vlade Hrvatske, cijene gotovo izjednačile s onima u BiH. Time su razlozi za odlazak u BiH radi točenja goriva znatno smanjeni – naveo je Bošković.

On dodaje da su razlike u cijenama ranije bile znatno veće, što je izravno utjecalo na povećan promet u pograničnim područjima.

– Početkom mjeseca razlika u cijeni bila je puno veća i tada je taj pritisak bio izraženiji. Međutim, danas se cijene praktično izjednačavaju, pa samim tim i razlozi za takvu vrstu kupovine gotovo da nestaju – ističe Bošković.

Govoreći o mogućim mjerama, Bošković naglašava da vlasti u BiH nisu reagirale na način na koji su to učinile zemlje u okruženju.

– Zbog intervencija hrvatske vlade, cijene su stabilizirane, dok naši nadležni organi nisu poduzeli konkretne korake. Ako usporedimo cijene prije ove krize na Bliskom istoku i cijene danas, prihodi od PDV-a su za 15 do 16 posto veći nego što su planirani. To znači da postoji prostor da se smanje trošarine ili PDV i na taj način ublaži udar na građane, ali takve mjere za sada ne vidimo – kazao je Bošković.

S druge strane, predsjednik Grupacije prometnika naftom RS Đorđe Savić kaže da je pojačana prodaja u pograničnim regijama poput Bijeljine, Zvornika i područja uz granicu s Hrvatskom prisutna i inače, ali da trenutni rast potrošnje nije nužno rezultat dolaska kupaca iz susjednih zemalja.

– Tradicionalno u regijama Bijeljine, Zvornika i dijelu koji graniči s Hrvatskom imamo primjetnu pojačanu prodaju kupcima iz Hrvatske i Srbije. U ovom trenutku prodaja jeste pojačana, ali prati pojačanu potrošnju i u ostalim regijama, tako da ne možemo reći da je došlo do dodatnog, značajnog povećanja kupovine od kupaca iz susjednih zemalja – rekao je Savić.

Dodaje da se sektor suočava s globalnim poremećajima na tržištu nafte, zbog čega je prostor za lokalne intervencije ograničen.

– Poznat je problem s derivatima na globalnom tržištu i cijene rastu svuda, tako da mi kao sektor u ovom trenutku možemo uglavnom pratiti situaciju i prilagođavati se kretanjima. Nije došlo do nekontroliranog rasta cijena niti većih zloupotreba na tržištu – istaknuo je Savić.

Sugovornici su saglasni da će dalji trendovi u potrošnji goriva u pograničnim područjima ovisiti prije svega od odnosa cijena u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama, ali i od eventualnih mjera vlasti, javlja Fena.

Ako razlike ponovno porastu, može se očekivati novi val prekogranične kupovine, dok bi njihovo smanjenje moglo dodatno stabilizirati potrošnju i promet na domaćem tržištu.

U zemljama regije cijene goriva također bilježe rast, ali uz različite modele državnih intervencija, što zravno utječe na tokove prekogranične potrošnje.

Hrvatskoj su vlasti nastavile praksu regulacije maksimalnih cijena goriva, čime ublažavaju nagle skokove. Ovakve intervencije dovele su do smanjenja razlike u odnosu na BiH, što je, prema riječima sugovornika iz sektora, izravno utjecalo na slabljenje “benzinskog turizma” iz Hrvatske.

Srbiji se cijene formiraju kroz model državne kontrole i periodičnog ograničavanja marži i teošarina. Istovremeno, vlasti su ranije donosile odluke o privremenom smanjenju treošarina kako bi ublažile rast cijena, što dodatno stabilizira tržište.

Crnoj Gori cijene goriva se usklađuju na svaka dva tjedna, u skladu s kretanjima na međunarodnom tržištu. U pojedinim periodima, gorivo u Crnoj Gori je skuplje u odnosu na BiH, ali bez značajnog utjecala na prekogranične tokove, s obzirom na manji obim prometa u pograničnim zonama.

Izvor: Vecernji

spot_img