– Da je bilo požarno stubište, da je bilo podijeljeno na požarne sektore, možda bi se dogodila tragedija, ali s nekoliko žrtava, a ne ovoliko – objasnio je stalni sudski vještak za protupožarnu zaštitu
Uslijed posljedica požara koji je izbio u utorak u Domu umirovljenika u Tuzli, u četvrtak uvečer oko 23 sata preminula je još jedna pacijentica koja je bila smještena u Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla. Time se broj preminulih osoba u ovom tragičnom događaju povećao na 13 do jučerašnjeg dana, dok se za živote više pacijenata i dalje bore liječnici.
Trenutačno je u UKC-u Tuzla hospitalizirano 13 osoba ozlijeđenih u požaru. Na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju nalaze se tri pacijenta, od kojih je jedan priključen na respirator i u teškom je zdravstvenom stanju.
Na Klinici za plućne bolesti liječi se šest osoba, među kojima su jedan policajac i pet korisnika Doma umirovljenika. Njihovo zdravstveno stanje pomno se prati, a prema riječima dežurnih liječnika, neki i dalje zahtijevaju pojačan nadzor.
Na Klinici za interne bolesti smještena su tri pacijenta stabilnog zdravstvenog stanja, dok je jedan pacijent zbrinut na Klinici za urologiju također stabilan.
Očevid o uzrocima požara u Domu umirovljenika u Tuzli završen je, prenosi BHRT, ali Tužiteljstvo još uvijek očekuje dostavljanje izvješća stručnjaka elektrostruke, protupožarne zaštite i zaštite na radu. Dok ta izvješća ne stignu, Tužiteljstvo neće iznositi parcijalne podatke o uzrocima tragedije.
Glasnogovornik Tužiteljstva TŽ-a Admir Arnautović potvrdio je kako je do jučer završena obdukcija tijela 11 stradalih osoba.
– Svih jedanaest osoba nad kojima je izvršena obdukcija smrtno je stradalo uslijed gušenja, odnosno trovanja ugljičnim monoksidom, s tim da je jedno tijelo nakon toga i opožareno – kaže Arnautović.
Tužiteljstvo je, u skladu s kodeksima i zbog obitelji stradalih, objavilo imena i godišta žrtava. Riječ je o šest žena i šest muškaraca.
Uvjeti u domu
U javnom diskursu, nakon tragedije u Tuzli, ponovno se aktualiziraju upozorenja iz prethodnih godina o lošim uvjetima života u Domu umirovljenika te se postavljaju pitanja o poduzetim sigurnosnim mjerama.
Sindikat umirovljenika Tuzle, koji ima svoje prostorije u Domu, ističe kako je teško razumjeti iz kojeg razloga protupožarni alarm nije reagirao navrijeme.
– Kada je počelo gorjeti, signal se automatski trebao uključiti kako bi nadležni odmah reagirali. Problem je i što su nepokretni štićenici doma bili smješteni na sedmom katu. Da su bili u prizemlju, lako bi ih se moglo evakuirati – upozorava Fuad Šiljković, predsjednik Sindikata umirovljenika Tuzle. Umirovljenik Rizah Rahmanović je dodao: – Nije se održavalo kako treba. Treba sve smijeniti – i ravnatelja i tvrtku koja je za ovo odgovorna.
Dom umirovljenika u Tuzli našao se u fokusu javnosti nakon strašne tragedije u kojoj je stradalo 13 štićenika (podaci od jučerašnjeg dana), a konstantne kritike na uvjete boravka osoba i ranije su stizale, piše Avaz. Zgrada je projektirana kao hotel B kategorije, otvoren 1980. godine, a u izvješće o radu za 2024. navedena je dobit od 58.521 KM. U izvješću o radu za 2024. godinu, osim djelatnosti socijalne skrbi i zbrinjavanja osoba treće životne dobi, kako je rečeno, ustanova je registrirana i za pružanje ugostiteljskih usluga.
– Ustanova je, s obzirom na postojeće mogućnosti, a radi povećanja prihoda, razvila i sporedne djelatnosti kao što su iznajmljivanje slobodnih poslovnih prostora trećim osobama, a koje ne utječu na obavljanje osnovne djelatnosti – navedeno je.
Niz pitanja članova obitelji, građana i medija nastavljaju i stručnjaci za protupožarnu zaštitu, koji problematiziraju stanje vatrodojavnog sustava u Domu te smatraju kako bi posljedice bile neusporedivo manje. – Da je bilo požarno stubište, da je bilo podijeljeno na požarne sektore, možda bi se dogodila tragedija, ali s nekoliko žrtava, a ne ovoliko – objasnio je u izjavi za Avaz Fehret Ibrak, stalni sudski vještak za protupožarnu zaštitu. On je objasnio da tzv. požarni sektori u objektima predstavljaju način sprječavanja širenja vatre i dima na druge prostorije.
Najmlađa žrtva ove tragedije imala je 67, a najstarija 96 godina.
Zakašnjele reakcije
Sociolozi ističu kako vlasti uglavnom ne reagiraju na ranija upozorenja o problemima te da se reakcije u pravilu javljaju tek nakon ovakvih tragičnih događaja.
– U biti, nadležni ponekad ignoriraju probleme kako ne bi snosili posljedice. Trebamo pustiti stručne ljude da rade svoj posao, a oni koji su odgovorni za provođenje promjena trebaju reagirati – objašnjava sociologinja Smiljana Vovna.
Podsjetimo, gradonačelnik Tuzle u povodu tragičnog požara donio je odluku o proglašenju četverodnevne žalosti na području grada, od 6. do 9. studenoga, u znak sjećanja na stradale štićenike.
Dok istražitelji i tužitelji tragaju za uzrokom požara, brojna pitanja vise u zraku, a jedno je najvažnije – tko je uistinu odgovoran za izgubljene živote ovoliko ljudi?!
Izvor: vecernji
