Slučaj trgovine djecom u svrhu seksualne eksploatacije u Tuzlanskom kantonu, koji obuhvata i osumnjičene policijske službenike te univerzitetskog profesora, otvara brojna pitanja. Zbog čega je sistem toliko urušen, kako se zapošljavaju uniformisane osobe i ko je odgovoran za potpuni izostanak institucionalne zaštite djece?
Deset dana nakon privođenja osam osoba, među kojima su i visokopozicionirani policijski službenici, još uvijek nema institucionalne odgovornosti.
Vijeće za djecu Federacije BiH obratilo se federalnoj i kantonalnoj inspekciji, tražeći hitni inspekcijski nadzor u centrima za socijalni rad i Domu za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli.
„Potrebno je ispitati odgovornost svih onih koji su morali osigurati zaštitu i sigurnost maloljetnica, a koji su ih u ime sistema iznevjerili“, poručuju iz Vijeća.
Građani traže odgovornost, stručnjaci upozoravaju na urušene standarde
Dok građani, vijeća, ombudsmani i nevladine organizacije zahtijevaju odgovornost, ostaje pitanje kako spriječiti slične slučajeve u budućnosti.
Ko i kako dobija posao u policiji i drugim javnim institucijama? Jesu li sigurnosne provjere prilikom prijema adekvatne?
Stručnjaci ističu da su zakoni uglavnom usklađeni s evropskim standardima, ali da nepotizam i politički uticaji ostaju glavni problem.
„Zakon se zloupotrebljava – kadrovi dolaze sa spiskova“
Sandi Dizdarević, stručnjak za sigurnost i profesor kriminalističke psihologije, kaže:
„Po mom skromnom mišljenju, puno veći problem je zakonska aberacija u Zakonu o policijskim službenicima kada govorimo o prijemu policijskog kadra, gdje dolaze spiskovima iz određenih političkih, poslovnih i drugih krugova.“
Iz tuzlanske Uprave policije navode da upravo ova uprava jedina sprovodi i provjeru dostojnosti obavljanja dužnosti. Međutim, javnost ne može znati ko je primljen u policiju jer se, umjesto imena, na konkursnim spiskovima objavljuju šifre. Pojašnjavaju da je to u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.
Šifre umjesto imena kandidata
Adnana Sprečić, glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK, ističe:
„To znači da svaki kandidat, u skladu sa ovim Zakonom, ima pravo na privatnost i mi se prilikom cijele procedure prijema policijskih službenika moramo rukovoditi odredbama ovog Zakona.“
No, postavlja se pitanje – ugrožava li takva praksa transparentnost? Građanima se, naime, oduzima mogućnost da reaguju ukoliko imaju saznanja o kandidatima važna za obavljanje policijskih dužnosti.
Iz Udruženja novinara BiH podsjećaju da je transparentnost ključna za sve nosioce javnih funkcija.
Zapošljavanje u policiji – stranačke veze i sniženi kriteriji
Marko Divković, predsjednik Udruženja „BH novinari“, naglašava:
„Kako je moguće da se u policijsku uniformu obuče toliko ljudi koji su nekarakterni i nesposobni? Zato što su manje-više stranački podobnjaci.“
Semira Degirmendžić, novinarka portala Raport, dodaje:
„Spušteni su kriteriji, ne samo za prijem u policiju, nego i za sve druge institucije.“
Povećan broj žalbi na rad policije
Izvještaj ombudsmana pokazuje da je prošle godine povećan broj žalbi na rad policijskih službenika – podneseno ih je čak 160. Naši sagovornici ističu da je, radi zaštite i građana i policajaca koji časno obavljaju dužnost, neophodna potpuna reforma sistema. Zaključuju da je na naplatu stiglo 30 godina korupcije, nepotizma i kriminala – i da se bez temeljnih promjena slični slučajevi mogu ponavljati.
Izvor: BHRT
