Direktor projekta dovodnog tunela Gornji horizonti Ljubiša Pilipović istaknuo je da je ovaj objekt tehnički najzahtjevniji dio cijelog sustava te da su radovi više puta morali biti prilagođavani zbog promjenjivih slojeva stijena i podzemnih voda
U selu Biograd kod Nevesinja ovih je dana službeno probijen tunel Nevesinje – Dabarsko polje, najvažniji i najsloženiji objekt u sklopu projekta hidroelektrane Dabar, jednog od najvećih hidroenergetskih projekata u regiji u posljednjih 35 godina. Time je ostvaren ključni korak u realizaciji sustava Gornji horizonti, koji već desetljećima pobuđuje pozornost inženjera, političara i ekoloških aktivista.
Tunel, dug 12.125 metara, povezuje Nevesinjsko i Dabarsko polje te će omogućiti preusmjeravanje voda prema novoj akumulaciji i budućoj hidroelektrani. Glavni izvođač radova, banjolučka tvrtka “Integral inženjering”, završio je proboj nakon gotovo osam godina zahtjevnih radova u iznimno složenim geološkim i hidrološkim uvjetima. Tijekom izgradnje iskopano je oko pola milijuna kubnih metara materijala, ugrađeno 150 tisuća kubika betona i više od pet tisuća kubika armature.
Direktor projekta dovodnog tunela Gornji horizonti Ljubiša Pilipović istaknuo je da je ovaj objekt tehnički najzahtjevniji dio cijelog sustava te da su radovi više puta morali biti prilagođavani zbog promjenjivih slojeva stijena i podzemnih voda. – Nažalost, imali smo i ljudsku žrtvu, što dovoljno govori o težini posla i izazovima s kojima smo se suočili – rekao je Pilipović, prenose Nezavisne novine.
Kinezi angažirani
Hidroelektrana Dabar dio je sustava Gornji horizonti, koji predviđa korištenje voda istočnohercegovačkih krških polja za proizvodnju električne energije. Projekt vodi Mješoviti holding Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), a u drugoj fazi radove izvodi kineska kompanija angažirana na izgradnji same elektrane.
Direktor ERS-a Luka Petrović naglašava da je riječ o najvećem hidroenergetskom objektu koji javna tvrtka u regiji gradi od raspada bivše Jugoslavije. – HE Dabar strateški je projekt za RS i širu regiju. Planiramo završetak radova do jeseni 2027. i proljeća 2028. godine, kada će akumulacija biti puna i kada ćemo početi proizvoditi vlastitu električnu energiju po najpovoljnijim cijenama – izjavio je Petrović za portal banjaluka.net.
Prema tehničkim podacima, hidroelektrana će imati instaliranu snagu od 160 megavata i godišnju proizvodnju od oko 285 gigavatsati električne energije “na pragu”, dok će nizvodni objekti omogućiti dodatnih 250 GWh. Procjenjuje se da će HE Dabar povećati ukupnu proizvodnju električne energije u RS-u za oko 12 posto.
Sustav HE Dabar predviđa preusmjeravanje voda iz Nevesinjskog polja prema Dabarskom polju, čime će se spriječiti njihovo otjecanje u ponore koji prirodno napajaju izvore rijeka Bregave, Bunice i Bune, kao i Hutovo blato. Na gornjoj strani tunela formirat će se akumulacija Nevesinjsko jezero kapaciteta većeg od 60 milijuna kubika vode, dok će se na donjoj strani nalaziti strojarnica i objekti elektrane.
Stručnjaci uključeni u projekt tvrde da će sustav omogućiti bolje upravljanje vodnim resursima i povećati energetsku neovisnost RS-a, bez negativnih posljedica na okoliš. Petrović je istaknuo da projekt “nema utjecaj na rijeke Bunu, Bunicu i Neretvu” niti će ugroziti okoliš, te da su sve studije izradile akreditirane institucije. No, projekt “Gornji horizonti” od samih početaka izaziva polemike.
Budućnost ili okolišni rizik?
Ekološke udruge iz BiH i Hrvatske upozoravaju da će preusmjeravanje voda iz krških polja trajno promijeniti hidrologiju cijelog područja, uključujući i dotok vode prema Neretvi i njezinim pritocima.
Organizacije poput Centra za životnu sredinu iz Banje Luke i Zelenog foruma iz Mostara tvrde da bi smanjen dotok mogao dovesti do isušivanja dijela Hutova blata, jednog od najvećih močvarnih rezervata u regiji, te utjecati na poljoprivredu u delti Neretve u Hrvatskoj.
Europska komisija i hrvatske vlasti ranije su također iskazale zabrinutost zbog mogućeg prekograničnog utjecaja, no projekt se i dalje provodi pod okriljem institucija RS i BiH.
Unatoč kritikama, predstavnici Elektroprivrede RS-a poručuju da su sve mjere zaštite okoliša u potpunosti poštovane te da će “novi režim voda biti pod stalnim monitoringom”. Projekt financira Elektroprivreda RS-a uz potporu međunarodnih kreditora i kineskih investitora, a ukupna vrijednost procjenjuje se na više od 660 milijuna KM (oko 340 milijuna eura).
– Ovaj tunel nije samo inženjerski pothvat, nego i simbol onoga što domaća pamet i upornost mogu postići – poručio je Petrović na svečanosti u Nevesinju, a budućnost će pokazati je li u biti sve kako se predstavlja.
Izvor: vecernji
