Uslijed geografskih, hidroloških i općenito meteoroloških preduvjeta BiH se, uz pametno ulaganje, može pozicionirati u gornju skupinu zemalja Starog kontinenta
Uslijed geografskih, hidroloških i općenito meteoroloških preduvjeta, BiH se, uz pametno ulaganje, može pozicionirati u gornju skupinu zemalja Starog kontinenta kada govorimo o udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Agencija Pixsell objavila je zanimljivu infografiku o udjelu električne energije iz obnovljivih izvora u ukupno proizvedenoj električnoj energiji u drugom tromjesečju ove godine, a koja otkriva kako je prosjek Europske unije 55 posto.
Popis država
Među državama s najvećim udjelom obnovljivih izvora je Hrvatska s impresivnih 92 posto, dok se na samom vrhu nalazi Latvija s čak 99 posto. Slijede Danska s 97, Luksemburg s 95, Austrija s 94 te Litva i Hrvatska s 92 posto.
Tematiku obnovljivih izvora valja promatrati kroz strateško opredjeljenje Europske unije za što većim udjelima čistih izvora energije. Posljednji dostupni podaci o Bosni i Hercegovini koje je krajem prošle godine objavila Agencija za statistiku pokazuju kako je BiH i dalje ispod prosjeka EU-a.
Bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u 2023. godini iznosila je 17.186 GWh, od čega je u hidroelektranama proizveden 6761 GWh ili 39,34%, u termoelektranama 9389 GWh ili 54,63%, a u industrijskim energanama i ostalim (solarnim i vjetroelektranama) proizvedeno je 1036 GWh, tj. 6,03%. Vlastita potrošnja u elektranama iznosi 1140 GWh, a u ostalom energetskom sektoru 291 GWh. U finalnoj potrošnji električne energije u 2023. godini kućanstva su sudjelovala s 48,7%, industrija s 22,3%, a ostali potrošači, uključujući građevinarstvo, promet i poljoprivredu, sudjelovali su s 29%. Najveći udio u potrošnji električne energije u 2023. godini u industrijskom sektoru imala je industrija željeza i čelika s 13,7%.
No, kao što je poznato, od tri javna poduzeća za proizvodnju električne energije, u ovom trenutku samo jedno, i to Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, u potpunosti ispunjava najstrože europske standarde te se uklapa u viziju razvoja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ovo javno poduzeće, podsjećamo, svu energiju dobiva iz obnovljivih izvora, a to će se, prema svemu sudeći, pokazati ključnim ne samo za ovo poduzeće već i za poslovnu zajednicu u onim dijelovima BiH koji za proizvodnju koriste struju koju dobivaju od Elektroprivrede HZ HB.
Klimatska neutralnost
Pitanje klimatske neutralnosti i dalje je aktivno, ali ne treba ispustiti iz vida i činjenicu da se unutar Europske unije, a zbog već poznatih razloga, poput globalnih nestabilnosti, ruske agresije na Ukrajinu i energetske neizvjesnosti, sve više razmišlja i o ponovnom ulaganju u nuklearnu energiju koja, kao što je poznato, ima vrlo nizak ugljični otisak, usporediv s obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.
Glavni razlozi za to su što nuklearne elektrane ne emitiraju stakleničke plinove tijekom rada, dok su na negativnoj strani ovih rješenja pitanja zbrinjavanja nuklearnog otpada.
U posljednje vrijeme posebno je aktualna tematika malih, modularnih nuklearnih reaktora koji bi donijeti učinkovit odgovor na pitanje dostupnosti energije za brojna područja u Europi.
Naravno, tu je i još jedan izvor energije koji bi, dugoročno gledano, mogao pružiti odgovor na brojna pitanja i izazove.
Europska komisija je u srpnju 2020. predložila strategiju za vodik za klimatski neutralnu Europu kako bi ubrzala razvoj čistog vodika u cilju postizanja klimatski neutralnog energetskog sustava do 2050. U izvješću usvojenom u svibnju 2021. zastupnici poručuju da samo zeleni vodik, proizveden iz obnovljivih izvora, može dugoročno doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti. Prema istraživanjima, obnovljivi izvori energije mogli bi biti značajan izvor energije 2050. godine, od čega bi vodik mogao biti zaslužan za 20 posto opskrbe (20 – 50 posto u prometu i 5 – 20 posto u industriji). Vodikova ekonomija mogla bi značajno smanjiti utjecaj globalnog zatopljenja u usporedbi s ekonomijom fosilnih goriva, navodi se, uz ostalo, na mrežnoj stranici Europskog parlamenta.
U kojoj će se mjeri Bosna i Hercegovina uklopiti u ova pitanja o kojima ovise brojne gospodarske grane, pitanje je na koje još uvijek nema definitivnog odgovora, no dosezanje standarda i konkurentnosti u europskim okvirima, jasno je, traži prilagodbe, modernizaciju i ulaganje u nove tehnologije.
Izvor: Vecernji
