Internetska prodaja postala je iznimno popularan način prodaje, kao i dostavljanje proizvoda iz cijelog svijeta na domaće tržište. Međutim, kao i u mnogim segmentima, postoji i zakonska nedefiniranost te prostor za zloupotrebe i prevare, na što upozoravaju inspektori. Pošiljke iz inozemstva do 300 maraka se ne oporezuju i upravo narudžbe putem interneta imaju najveći udio u ukupnom udjelu pošiljki, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
U prvih 9 mjeseci ove godine pristiglo je 50 tisuća pošiljki koje su ocarinjene, čija je vrijednost carine i PDV-a bila 600 tisuća maraka. Pošiljke su postale i predmet mahinacija, upozoravaju iz Uprave, javlja Federalna.ba. “Neka fizička osoba vrši posredništvo u prodaji određene robe koja uopće nije na području BiH već se nalazi vani na način da takvu robu oglašava na društvenim mrežama i građani, misleći da se takva roba nalazi u BiH, poručuju tu robu, a onda osoba koja je istaknula tu prodaju samo u ime naručitelja naručuje na njegovo ime i adresu i vrši posredništvo, što je određena poslovna djelatnost kojom se može baviti, ali mora biti registriran”, objašnjava Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO-a BiH. Osim što se otvoreno sumnja na kršenje poreznih zakonskih propisa putem prodaje na društvenim mrežama, inspektori ukazuju i na prevare. Međutim, inspektorima su ruke većinom vezane jer nema zakonskog okvira koji tretira ovakav način prodaje.
“Kada građani naruče putem interneta, vrlo često se događa da ne dobiju proizvode, da ne dobiju proizvode koji odgovaraju naručenom ili da dobiju po brojevima manje proizvode… Imali smo dosta intervencija zbog toga, ali nismo mogli naći na adresama i telefonskim brojevima te osobe koje se bave internetskom prodajom. Tu nastaju veliki problemi i radi se o klasičnoj prevari”, ističe glavni federalni inspektor Elmir Ramić.
