Izborni pobjednici na različitim razinama vlasti, čak su i prije finalnih rezultata proslavili pobjede i podijelili mandate. Kome će pripasti fotelje već je manje više poznato kao što je poznato i da će u njima mahom sjediti muškarci. Kao i u prethodnim sazivima, za žene mnogo mjesta u parlamentima neće biti.
Prema podacima iz 2014. godine u Parlamentu BiH od ukupno 42 zastupnika bilo je tek 10 žena. U Parlamentu FBiH od 98 zastupnika 30 su bile žene, dok je u Narodnoj skupštini Republike Srpske bila 21 žena od ukupno 83 narodna zastupnika.
Žene prije i poslije ovjere kandidatskih listi
Zakon o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine nalaže da su državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti, kao i političke stranke, dužni osigurati i promovirati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju.
Praktično to možemo objasniti ovako. Kada stranke Središnjem izbornom povjerenstvu prije izbora dostavljaju kandidatske liste na ovjeru, u njima mora biti ispoštovan Zakon o ravnopravnosti spolova tako da najmanje 40 posto mora biti žena.
I tu sva ravnopravnost završava jer Izborni zakon BiH nakon održanih izbora, ovo pitanje ne tretira.
Treba dodati i to da je Zakon o ravnopravnosti spolova primjenjiv samo na imenovanim dužnosnicima, jer tada stranke odlučuju o raspodjeli mandata i trebalo bi da ga poštuju, ali ne i na izabranim dužnosnicima, jer oni ovise od volje građana!Oni su ti koji odlučuju koliko će žena zastupati njihove interese.
Mandati koje lista dobije raspodjeljuju se najprije među kandidatima s liste od kojih je svaki dobio najmanje 20 posto od ukupnog broja važećih glasova koje je dobila ta lista i to dodjelom mandata redoslijedom od najvećeg do najmanjeg broja glasova. Ako ima još mandata koje treba dodijeliti listi, a preostali kandidati su dobili manje od 20 posto od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila, raspodjela mandata među preostalim kandidatima te liste vrši se prema njihovom redoslijedu na listi, navodi se u članu 9.8. Izbornog zakona BiH.
Kompenzacijske liste za spolnu ravnopravnost
Bivši članSredišnjeg izbornog povjerenstva Vehid Šehić je za Interview.ba kazao da bi on iskoristio kompenzacijske liste kako bi došao do poželjne razine spolne ravnopravnosti.
Teško je iskoristi kompenzacijske liste u ove svrhe. Ne piše u Izbornom zakonu BiH da se kompenzacijske liste mogu koristiti za postizanje ravnopravnosti spolova prilikom raspodjele mandata. Kompenzacijske liste smatram kao kompenzaciju rasutih glasova, pa onda možete dobiti mandat, a onda to iskoristiti da se poboljša spolna struktura zastupljenosti. Kompenzacijske liste posebno važe za građanske stranke da bude neko iz drugog naroda, pa onda s određene teritorije da se uzme neko, jer ne bi valjalo da se fokusira sve iz Tuzlanskog i Sarajevskog kantona, potrebno je da budu svi, jer ima još osam kantona, pojasnio je Šehić.
Dodao je i da je problem što se kompenzacijske liste ovjeravaju prije izbora. Tako se unaprijed utvrdi redoslijed koji se kasnije mora poštovati.
Vrlo često se događalo da je nositelj redovne liste i prvi na kompenzacijskoj listi. Onda se može ispoštovati tako da se ovi odreknu kompenzacijskog mandata, pošto te mandate stranka daje, sve dok se ne dođe do žene. Na takav način se može nekako kompenzirati i taj nedostatak manje zastupljenog spola. Sve to zavisi od stranke. Oni u fotelji vide pare i neće nitko da se odriče za neke principe. Da vodim stranku, kompenzacijsku listu bih koristio i za polnu zastupljenost i za teritorijalnu, kao nacionalnu zastupljenost, rekao je Šehić.
