Budućnost poljoprivrede
Potrebno je udružiti snage i znanje, povezati poljoprivrednike s tvrtkama i znanstvenim institucijama.
Kako bi jedan veliki i društveno odgovorni projekt uspio potrebno je udružiti snage i znanje svih partnera te bi svi oni koji imaju potencijal trebali dati podršku i pridružiti se da Hrvatska dobije ogledni primjer Digitalnog sela, kakvog još nema u EU. Zato Poslovni dnevnik i dalje poziva sve stručnjake u poljoprivredi, IT kompanije i sve znanstvene institucije da se pridruže kako bi zajednički, u Strizivojni, Prvom digitalnom selu, pokazali budućnosti poljoprivrede kakvu Hrvatska treba.
Tijekom proljeća u Osječko-baranjskoj županiji, točnije u općini Strizivojna, pokrenut je projekt Strizivojna – prvo digitalno selo u Hrvatskoj, gdje je tijekom lipnja krenula i konkretizacija odnosno obavljena je sjetva pokrovnih usjeva (djetelinsko travnate smjese) putem drona na 50 hektara kod šest poljoprivrednika, koji su dio ovog zanimljivog i za sve druge poljoprivrednike poticajnog projekta.
Radi se o sjetvi pokrovnih usjeva, DTS-a (djetelinsko travnate smjese) putem drona, s ciljem da se nakon skidanja pšenice posije novi usjev (pokrovni usjev za period između glavnih kultura), a da se sve to skupa napravi bez okretanja zemlje. Sjetvu pokrovnih usjeva obavila je tvrtka Digital Agro – partner projekta, a benefiti ove sjetve su dodatni financijski poticaji za poljoprivrednike (oko 160 eura po hektaru), manja potrošnja goriva, brzina sjetve, ekološki faktor kao i oplemenjivanje tla (povećanje humusa) i smanjivanje isušivanja tla.
Udruživanje snaga
Svi u Hrvatskoj se slažu kako je za učinkovitiju provedbu digitalizacije potrebno udružiti snage i znanje, te je od izuzetne važnosti, na primjeru jednog digitaliziranog mjesta u Hrvatskoj napraviti ogledni primjer, kako bi se to trebalo raditi. Nositelj projekta Strizivojna – Prvo digitalno selo u Hrvatskoj je Poslovni dnevnik, a partneri na projektu su Osječko-baranjska županija, općina Strizivojna, te tvrtke Digital Agro i InfoDom – Centar kompetencija za osnaživanje prehrambene industrije ruralnih područja te HEP. Projekt se provodi uz podršku Ministarstva poljoprivrede.
Cilj je da se tijekom godine i druge tvrtke i stručnjaci, a posebno znanstvene institucije uključe u te da se na njemu pokaže snaga znanja i umijeća, odnosno da svi zajedno pokrenemo nove procese i trendove koji su nužni hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Danas se u Hrvatskoj tek nešto više od deset posto poljoprivrednih proizvođača služi digitalnim sustavima upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom, a u razvijenim je zemljama taj udio daleko veći. Naime, gotovo 40 posto poljoprivrednih proizvođača u razvijenim EU zemljama koristi se nekim digitalnim sustavima, a 30-ak ih se posto služi informatičkom tehnologijom i svoje podatke vodi s pomoću nekog alata, primjerice, Excela, piše Poslovni dnevnik.
Foto: Borna Jakšić/PIXSELL
Nove tehnologije
Tehnologija danas uvelike olakšava poljoprivrednu proizvodnju, a s pomoću senzora moguće je napraviti razne analize, mehanizacija postaje brža i efikasnija, razne aplikacije pomažu u upravljanju proizvodnjom, a tu su i dronovi koji sade, prskaju, nadziru, analiziraju.
Primjeni jednog takvog naprednog rješenja i to u sadnji djeteline kao pokrovne kulture, svjedočili su upravo poljoprivrednici Strizivojne. Dva drona tvrtke Agro Digital zasijala su 50 hektara površine na kojoj će pšenica kroz koji dan biti požeta. Taj posao bio je gotov za tren, jer dron u deset minuta može zasijati čak četiri hektara.
Zasijavanje pokrovnih usjeva prvi je praktični primjer realizacije društveno-odgovornog projekta Strizivojna – Prvo digitalno selo u Hrvatskoj. Njime Poslovni dnevnik želi povezati poljoprivrednike s tehnološkim tvrtkama i znanošću kako bi domaće proizvođače upoznala, educirala te im praktično demonstrirala prednosti upotrebe tehnologije, te da bi se postavila platforma za buduću suradnju.
Sadnja putem drona
Digital Agro je prvi put u Hrvatskoj koristio najmoderniji dron DJI Agras T50, koji stoji 20.000 eura,a ima performanse bitno bolje od onih njegovih prethodnika. Poljoprivrednici iz općine u kojoj se nalazi 1500 hektara obradive površine i u kojoj prevladava stočarstvo (tovno govedarstvo), dobili su priliku upoznati se i koristiti najsuvremenijom tehnološkom opremom. Veći poljoprivrednici već danas shvaćaju da u tehnološkim i digitalnim alatima postoji računica, no drugi to tek trebaju shvatiti. Koliko će od projekta iskoristiti ovisit će isključivo o njima, piše Poslovni dnevnik.
Poljoprivreda je posebno važna za Osječko-baranjsku županiju u kojoj se obrađuje 212 tisuća hektara površina. Na području ove najvažnije poljoprivredne županije odvija se polovina sjetve suncokreta i šećerne repe te većina pšenice i ječma, a proizvodi se i 33 posto ukupne proizvodnje mlijeka te 35 posto svinjskog mesa. Digitalizacija u poljoprivredi, osim u Strizivojni bila bi poželjna u mnogim dijelovima Hrvatske, pa se svi nositelji i partneri ovoga u Strizivojni nadaju da će se im pridružiti i drugi gradovi, općine i naravno kompanije, jer je cilj Digitalno selo proširiti na čitavu državu. To nije moguće bez suradnje, a upravo nju omogućuje platforma Digitalno selo
Revolucija u proizvodnji
Hrvatski poljoprivredni stručnjaci se slažu kako danas digitalne tehnologije imaju ogroman potencijal da znatno unaprijede poljoprivredu i uvedu revoluciju u proizvodnji te mogu pomoći poljoprivrednicima da rade preciznije, učinkovitije i održivije i tako znatno povećaju svoju produktivnost. Analize pokazuju kako Hrvatska poljoprivreda znatno zaostaje u tehnološkoj opremljenosti i u upotrebi digitalnih alata. Dio uzroka niske produktivnosti hrvatskih poljoprivrednika je i u nedostatku pristupačnih podataka i informacija potrebnih za pametno upravljanje i unaprjeđivanje proizvodnje, kao što su pravovremeno planiranje aktivnosti, korištenje održivih agrotehničkih praksi te osiguranje sljedivosti i povećanja kvalitete poljoprivrednih proizvoda radi povećanja prihoda.
Za potpuno i efikasno korištenje digitalnih alata najveća je prepreka što su hrvatski poljoprivrednici uglavnom starije životne dobi te su slabo educirani i informatički pismeni. Znatnije korištenje digitalizacije ovisi i o snažnoj podršci savjetodavnih službi i bržoj generacijskoj obnovi u poljoprivredi.
Izvor:Večernji.ba
