Međunarodni dan bijelog štapa, simbola sljepoće i oruđa neovisnosti obilježava se s ciljem podizanja svijesti i upoznavanja najšire javnosti s problematikom slijepih osoba.
Bijeli štap je pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu, ujedno je i prometni zaštitni znak slijepih osoba. Samostalna kretnja uz pomoć bijelog štapa svladava se na tečaju tehnika vještine korištenja štapa, osnovnih prometnih pravila te konfiguracije terena kojim će se osoba samostalno kretati. Bijeli štap je zapravo produžena ruka slijepe osobe, a sve što je i zvan dosega štapa je opasnost za osobu i velika nepoznanica.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), “Svatko će, ako živi dovoljno dugo, doživjeti barem jednu bolest oka u svom životu”. Svjetska populacija stari i ljudi žive duže ali sljepoća od kroničnih oboljenja očiju također raste. Procjenjuje se da 2,2 milijarde ljudi diljem svijeta pati od nekog oblika oštećenja vida ili sljepoće – uključujući i one koji nose korektivne leće.
Oko 285 milijuna ljudi u svijetu je slijepo ili slabovidno (39 milijuna slijepih osoba; 246 milijuna sa umjerenim ili ozbiljnim oštećenjima vida).
Globalno, jedna milijarda ljudi (osmina svjetske populacije) živi s oštećenjem vida koje je moglo biti spriječeno ili izliječeno.
Vodeći uzrok sljepoće u srednje i niže razvijenim zemljama je mrena ili katarakta, što se povezuje sa starenjem. Oko 80 posto od 45 milijuna slijepih ljudi na svijetu starije je od 50 godina. Oko 90 posto slijepih ljudi živi u zemljama s niskim prihodima, gdje se starije osobe, posebice starije žene, sučeljavaju s preprekama da dobiju neophodnu zdravstvenu zaštitu očiju. Čak 90% oštećenja vida posljedica je kroničnih bolesti oka; 19 milijuna djece je slabovidno, a 1,4 milijuna djece imalo bi korist od pravovremene korekcije vida. Intervencija izvedena na vrijeme može odgoditi ili otkloniti u cjelosti problem s vidom.
Za osobe koje nisu imale smetnje s vidom tijekom mladosti, optimalna dob za prvi detaljan oftalmološki pregled je 40 godina.
Osim vidne oštrine, pregled treba uključivati kontrolu očnog pritiska i detaljnu kontrolu očnog dna. Samim pregledom očnog dna mogu se otkriti razne očne bolesti ali i stanja poput dijabetesa i povišenog krvnog tlaka. Ovo su bolesti koje mogu, neliječene ili kasno otkrivene, dovesti do ozbiljnih oštećenja vida tj. očiju. Pregled treba ponavljati svake dvije godine ili po preporuci oftalmologa.
Izvor:Centralna
