Rastu površine pod lješnjakom i orahom, koje se sade prvenstveno zbog potpora, a krče jabuke.
Voćarstvo u dubokoj je recesiji. Svjedoci smo donošenja brojnih strateških programa koji jasno definiraju ciljeve i planove, no gledajući brojčane pokazatelje, učinci su više nego upitni. Raste, naime, broj hektara pod voćem, a proizvodnja pada – kazao je dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Krunoslav Dugalić na 16. Znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara na temu izazova u voćarstvu pod utjecajem klimatskih promjena.
Sadnja zbog potpora
Hrvatsko se voćarstvo, istaknuo je Dugalić, treba jače otvoriti novim tehnologijama, rješenjima i inovacijama po uzoru na voćarski razvijene države, a stručne i znanstvene institucije značajnije sudjelovati u otklanjanju prepreka hrvatske poljoprivrede umjesto da su same sebi svrha.
I novoizabrani stari predsjednik HVZ-a Branimir Markota slaže se kako je situacija u voćarstvu, pogotovo intenzivnom, iz godine u godinu sve lošija. Za sada se jedan dio voćara, velikih entuzijasta nosi sa svim tim problemima, no pitanje koliko dugo jer nema ekonomske opravdanosti. Rastu tako površine pod lijeskom i orahom, koje se sade prvenstveno zbog potpora, a krče jabuke. Sa 10.000 ha u intenzivnoj proizvodnji spali smo na tek nešto više od 2000 ha – tvrdi Markota koji dugoročno osiguranje proizvodnje vidi u dohodovnom stimulansu koji će voćare zadržati u proizvodnji.
– Ne treba robovati proizvodnji tradicionalnih voćnih vrsta nego se prilagođavati tržištu. Treba razmišljati o sortimentu kojeg traži tržište, a za njega u Hrvatskoj tradicionalno postoje dobri uvjeti, poput krušaka, marelica, trešanja, šljiva – rekao je Markota.
No činjenica je da je mladih voćara manje od 10% te da starosna struktura preko 65 godina ne garantira neki napredak u voćarstvu. Mnogi proizvođači ne prepoznaju ni potrebu udruživanja i zajedničkog nastupa na tržištu kako bi bili otporniji i konkurentniji. Na raspisan natječaj za izgradnju skladišne i logističke infrastrukture za voće i povrće za 610 milijuna kuna iz NPOO prijavljena su tek dva projekta koja su u obradi već nekoliko mjeseci i pitanje je kada će se staviti u funkciju, a kroničan problem je i osiguranje proizvodnje. Police osiguranja su izuzetno skupe a povrat naknade štete minimalan.
Iz uvoza više od 50%
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir smatra neprihvatljivim da na domaće tržište stiže voće koje se u proizvodnji tretira zaštitnim sredstvima koja nisu dozvoljena u EU. Upozorava kako je nam je samodostatnost u proizvodnji voća prema posljednjem Zelenom izvješću Ministarstva poljoprivrede iznosila svega 47,6%. Samodostatni smo tek u proizvodnji trešanja, višanja i jabuka. U 2020. godini je uvoz voća količinski rastao za 7,3%. To je pokazatelj da je još puno posla, od udruživanja proizvođača, gradnje skladišnih i preradbenih kapaciteta, kao i donošenja mjera kojima će se povećati potrošnja te zakona kojima će se štititi i poticati domaća proizvodnja, kazala je Petir.
Izvor: vecernji.hr
