Globalna tržišta državnih obveznica tokom maja zabilježila su izuzetnu volatilnost, dok je eskalacija rata između Irana i Sjedinjenih Američkih Država izazvala nagle promjene u očekivanjima inflacije, kamatnih stopa i globalnog ekonomskog rasta.
Prinosi na dugoročne obveznice u više velikih ekonomija skočili su na najviše nivoe u posljednjim decenijama, dok su investitori rasprodavali dug zbog straha da će energetski šok i rast cijena nafte potrajati. U jednom trenutku, prinos na 30-godišnje američke obveznice dosegao je oko 5,2 posto, što je najviši nivo od 2007. godine, prenosi Reuters.
Pritisak na tržišta dodatno je pojačan naglim rastom cijena nafte, koje su u pojedinim fazama prelazile 100 dolara po barelu, što je podstaklo strahove od ponovnog ubrzanja inflacije u SAD-u, Evropi i Japanu. To je dovelo do korekcija u očekivanjima da će centralne banke uskoro početi smanjivati kamatne stope.
Međutim, tržišta su u istom mjesecu pokazala i snažnu osjetljivost na političke signale. Kada su se pojavili znaci napretka u pregovorima o prekidu vatre između SAD-a i Irana, prinosi na obveznice su naglo pali, a dio gubitaka je brzo nadoknađen.
U Evropi i Ujedinjenom Kraljevstvu prinosi su također oscilirali, dostižući najviše nivoe u više godina, dok su ulagači preispitivali fiskalnu održivost i inflacione rizike. Sličan trend zabilježen je i u Japanu, gdje su prinosi na dugoročni dug dosezali historijske maksimume.
Analitičari navode da ovakva kretanja pokazuju koliko su globalna tržišta osjetljiva na geopolitičke šokove, posebno kada oni pogađaju energente i inflaciju. Iako bi eventualni trajni mir donio olakšanje i smanjio troškove zaduživanja, maj je pokazao da su investitori i dalje izrazito oprezni zbog neizvjesnosti oko rata i javnih dugova širom svijeta.
Izvor: Klix
