Stručnjaci smatraju da će rast kamata neizbježno dovesti do manjeg broja kupoprodaja nekretnina te pritiska na cijene stanova i kuća
Rat na Bliskom istoku počeo je stvarati posljedice daleko izvan energetskog i geopolitičkog sektora. Sve veća neizvjesnost na financijskim tržištima sada se prelijeva i na tržište nekretnina, gdje građani Europe i Sjeverne Amerike osjećaju snažan rast troškova stambenih kredita. Kupnja novog doma ili refinanciranje postojećeg zajma postaje sve skuplje, dok banke i investitori očekuju dodatni pritisak na kamatne stope zbog inflacije i rasta cijena energenata. Iako središnje banke zasad nisu podizale referentne kamatne stope, tržišta su reagirala drugačije. Hipotekarne institucije povećavaju cijene kredita zbog rasta državnih troškova zaduživanja i straha da će monetarne vlasti ipak morati reagirati kako bi zaustavile novi inflacijski val.
Prema pisanju Financial Times, u Sjedinjenim Američkim Državama kamatna stopa na 30-godišnje stambene kredite porasla je na 6,36 posto, što je više nego u rujnu 2025. godine, prije nego što je američki Fed započeo ciklus smanjenja kamata. Sličan trend prisutan je i u europodručju. U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, kamate na stambene kredite porasle su za oko 0,3 postotna boda. Popularni desetogodišnji krediti sada dosežu kamatu od približno 3,6 posto. To znači da bi godišnji trošak kamata za novi kredit od 350.000 eura mogao porasti za oko 1.000 eura, odnosno na približno 13.000 eura godišnje.
Florian Pfaffinger iz njemačkog hipotekarnog posrednika Dr Klein izjavio je kako su kamate “naglo porasle u svega nekoliko tjedana”, što je dodatno uznemirilo tržište. Dodao je da dio kupaca sada ubrzano pokušava zaključiti kreditne ugovore prije mogućih novih povećanja kamata. Najveći rast trenutno bilježi Ujedinjeno Kraljevstvo. Prosječna kamata na dvogodišnje fiksne stambene kredite porasla je s 3,97 posto krajem veljače na 5,1 posto tijekom travnja. Hina Bhudia iz tvrtke Knight Frank Finance upozorila je kako je ovaj “naglo ubrzani rast” kamata ozbiljno smanjio kupovnu moć građana.
U SAD-u je tržište nekretnina bilo pod pritiskom i prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Zemlja se već godinama suočava s manjkom stambenih jedinica, dok su blokade Hormuškog tjesnaca dodatno podigle cijene nafte i pojačale inflacijske strahove. Ekonomist Matt Aks iz Evercore ISI izjavio je kako je SAD prije financijske krize imao preveliku izgradnju nekretnina, nakon čega je uslijedilo desetljeće nedovoljne gradnje. Prema njegovim riječima, tržište sada istodobno pogađaju manjak ponude i razdoblje visokih kamatnih stopa.
Administracija predsjednika Donald Trump pokušala je ublažiti rast kamata korištenjem državnih institucija Fannie Mae i Freddie Mac za otkup obveznica povezanih s hipotekarnim kreditima. No analitičari smatraju da je učinak tih mjera praktički poništen zbog ratnih zbivanja i nesigurnosti na tržištima. Bradley Saunders iz Capital Economics smatra kako će američko tržište nekretnina teško ponovno uhvatiti zamah dokle god kamate ostaju iznad šest posto. Agent za nekretnine Brian Lewis iz brokerske kuće Compass dodao je kako se mnogi potencijalni kupci polako mire s činjenicom da kamatne stope od dva posto, kakve su postojale tijekom pandemije Covid-19, vjerojatno više neće vidjeti tijekom života.
Investitori i ekonomisti upozoravaju da bi daljnje ograničavanje prometa kroz Hormuški tjesnac, kojim je prije prolazilo oko 20 posto svjetske naft, moglo dodatno pogoršati situaciju. U tom slučaju središnje banke bile bi prisiljene ponovno podizati kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju, što bi dodatno otežalo kupnju nekretnina.
Ekonomist John Muellbauer sa Sveučilišta Oxford upozorio je da raste opasnost od pogrešne procjene između američke administracije i iranskog vodstva. Prema njegovim riječima, eventualna eskalacija sukoba mogla bi svjetsko gospodarstvo gurnuti u ozbiljnu stagflaciju, kombinaciju usporenog gospodarskog rasta i visoke inflacije.
Izvor: Vecernji
