Prednacrt uvodi mogućnost šire primjene ugovora o radu na određeno vrijeme, bez stvarnog ograničenja broja ponavljanja. To otvara prostor da se godinama radi u nesigurnom statusu, bez prava na otpremninu, kreditnu sposobnost…
Gdje je Nacrt zakona o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine i što se događa s primjedbama koje su resornom ministarstvu uputili i predstavnici Sindikata i poslodavaca u Federaciji BiH? Ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić kaže da je on upućen Vladi Federacije BiH, dok Safudin Čengić, predsjedatelj Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH (ESV), za Faktor tvrdi kako on ništa ne zna o tome i da čeka tematsku sjednicu ESV-a koju je ministar Delić obećao te da ne zna šta je s primjedbama koje su poslodavci uputili Ministarstvu na navedeni zakon.
– Ministar Delić obećao je da će zatražiti posebnu sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH o Nacrtu zakona o radu u FBiH i mi još čekamo. Ne znam, pitat ću ministra što je sa sjednicom – kazao je Čengić.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, za Faktor kaže da ne zna ni da je Nacrt zakona o radu upućen Vladi FBiH te da nikada nisu dobili odgovor na primjedbe koje su dali na zakonski prijedlog, a bilo ih je mnogo te da oni ne odustaju od onoga što su tražili.
– Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH zakazana je za 25. svibnja. Očekujem kako ćemo od Vlade FBiH dobiti odgovore – kazao je Kurtović.
– Kada je riječ o Zakonu o radu Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo je putem radne skupine završilo sve nužne konzultacije i pribavljena su nužna mišljenja relevantnih institucija i partnera – rekao je Delić.
Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, za Faktor je pak kazao kako neće ništa biti od Zakona o radu FBiH u ovom mandatu.
Iako javnost nema uvid što se nalazi u samom Nacrtu zakona o radu u FBiH, Faktor je imao prilgodu vidjeti što je stajalo u prednacrtu jer su Savez samostalnih sindikata BiH i Udruzi poslodavaca BiH imali niz primjedbi. Iz Sindikata su još tada za Faktor tvrdili da ovakav prijedlog pretvara sigurnost zaposlenja u privilegij, a radnike gura u još veću neizvjesnost.
Jedna od najspornijih novina je skraćenje rokova za otkaz i uvođenje niza novih razloga zbog kojih radnik može ostati bez posla. Umjesto da se ojačaju mehanizmi zaštite, predloženi članovi Zakona, zapravo, pojednostavljuju proceduru za poslodavca, dok radniku ostavljaju manje prostora za žalbu ili sudsku zaštitu.
Sindikati tvrde kako bi to u praksi značilo da radnici mogu biti otpušteni gotovo bez ikakve stvarne mogućnosti obrane, a sudski postupci bi trajali godinama – što već danas obeshrabruje mnoge da uopće pokreću tužbe. U obrazloženju zakona često se ponavlja riječ “fleksibilnost”, što bi, prema mišljenju sindikata, trebalo značiti jedno – jeftiniji i zamjenjiviji radnik.
Prednacrt uvodi mogućnost šire primjene ugovora o radu na određeno vrijeme, bez stvarnog ograničenja broja ponavljanja. To otvara prostor da radnici godinama rade u nesigurnom statusu, bez prava na otpremninu, godišnji odmor ili kreditnu sposobnost.
– Takav model rada vodi u potpunu nesigurnost i pretvara radnike u privremenu robu na tržištu rada – stoji u sindikalnoj analizi.
Još jedno pravo koje bi, prema sindikatima, moglo nestati u tišini jest – topli obrok. U prednacrtu Zakona o radu FBiH nema jasne odredbe koja bi obvezala poslodavce da radnicima osiguraju naknadu za prehranu tijekom radnog dana, bilo kroz obrok na poslu ili kroz novčanu naknadu. Umjesto toga, predviđeno je da se ta pitanja “uređuju kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu”, što znači da u tvrtkama gdje nema sindikata – a takvih je sve više – poslodavac sam odlučuje hoće li isplaćivati topli obrok i u kojem iznosu.
Sindikati upozoravaju da se time ukida jedno od temeljnih prava iz radnog odnosa, koje je imalo i simboličnu i socijalnu funkciju.
– Topli obrok nije luksuz, to je osnovno pravo radnika koji osam sati provodi na poslu. Ukidanjem ove obveze poslodavci praktički smanjuju plaću, ali bez da to tako nazovu – navodi se u primjedbama.
Za većinu zaposlenih u realnom sektoru to znači kako bi njihova stvarna mjesečna primanja mogla biti manja i do 200 KM jer se topli obrok i regres više ne bi tretirali kao obvezni troškovi poslodavca, nego kao “mogućnost”, zaključuje Faktor.
