KRUH i vino neizostavan su dio mnogih kultura, a novo istraživanje pokazuje da u toj kombinaciji čovječanstvo uživa već najmanje 8000 godina. Dokazi s dvaju neolitičkih nalazišta u današnjoj Gruziji otkrili su zrna krušne pšenice čija je starost radiokarbonskim datiranjem procijenjena na otprilike 6000. godinu prije Krista, što ih čini jednima od najranijih ikad pronađenih, piše Food & Wine.
Najstariji dokaz o uzgoju krušne pšenice
Krajem travnja, znanstvenici su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences objavili otkriće koje jugoistočnu Gruziju, državu smještenu na razmeđu Europe i Azije, svrstava među najranije poznate regije za uzgoj krušne pšenice. Studija, koju je vodio David Lordkipanidze, generalni direktor Gruzijskog nacionalnog muzeja, s međunarodnim timom istraživača iz Kanade i Izraela, identificirala je fizičke dokaze krušne pšenice na neolitičkim arheološkim nalazištima Gadachrili Gora i Shulaveris Gora. Prema izjavi istraživača, iskopana zrna pšenice datirana su u razdoblje između 5922. i 5747. godine prije Krista, što predstavlja najraniji poznati fizički dokaz postojanja ove kulture.
Inovativni preci
“Ovo je zaista posebno mjesto”, izjavio je Lordkipanidze. “Imamo 8000 godina stare tragove krušne pšenice, kao i dokaze o proizvodnji vina iz istog razdoblja. To je veliko znanstveno otkriće koje pokazuje koliko su naši preci bili inovativni. Bili su među prvim poljoprivrednicima, a njihova nam ostavština omogućuje da bolje razumijemo život prije 8000 godina.”
Veza koja traje 8000 godina
Veza s tim drevnim kruhom možda je jača no što mislimo. Tim je pojasnio da je krušna pšenica pronađena na ovim nalazištima, znanstvenog naziva *Triticum aestivum*, ista vrsta koja danas čini 95 % sve pšenice koja se konzumira diljem svijeta. Istraživači vjeruju da je prvi put uzgojena upravo u regiji Južnog Kavkaza, što Gruziji daje pravo na ponos zbog nasljeđa pekarstva starog 8000 godina.
“Ovo nam pruža dokaz da krušna pšenica potječe s gruzijskog teritorija”, rekla je Nana Rusishvili iz Gruzijskog nacionalnog muzeja, koja je biljni materijal s nalazišta proučavala više od pet desetljeća. “Zbog toga je Gruzija jedno od središta pripitomljavanja krušne pšenice.”
Kruh i vino kao temelj kulture
Ono što ova povijesna nalazišta čini još značajnijima jest činjenica da je ista drevna populacija u istom razdoblju proizvodila i vino. Tim je podsjetio na ranija istraživanja koja Gadachrili Gora i Shulaveris Gora identificiraju kao neka od najstarijih poznatih nalazišta vinarstva na svijetu.
“Kruh i vino temeljni su elementi ljudske kulture”, rekla je Melinda Zeder iz Nacionalnog prirodoslovnog muzeja Smithsonian. “Ljudi ove regije trebaju biti ponosni na činjenicu da su njihovi preci odigrali ključnu ulogu, spajajući znanje, resurse i domišljatost kako bi oblikovali ranu poljoprivredu.”
Kavkaz kao središte inovacija
Nalazi također osporavaju dosadašnju ideju da je Južni Kavkaz bio “periferna regija” koja je inovacije u proizvodnji hrane samo preuzimala, umjesto da ih je sama stvarala. Kako je objasnio Stephen Batiuk sa Sveučilišta u Torontu, koji je vodio arheološka iskapanja: “Naše istraživanje osporava tu tezu i naglašava da je Kavkaz važna regija u kojoj su nastale ključne inovacije za razvoj Bliskog istoka, a time i našeg današnjeg načina života.”
Tim planira nastaviti istraživanja, osobito u velikoj mjeri neistraženoj regiji između Anatolije i Kavkaza, gdje vjeruju da ih čekaju nova otkrića. Do tada, sljedeći put kad u restoranu zagrizete u topli kruh dok čekate čašu vina, sjetite se da na tome možete zahvaliti 8000 godina staroj gruzijskoj domišljatosti.
Izvor: Index
