RUSKA središnja banka prodala je od početka 2026. godine približno 22 tone zlata kako bi pokrila proračunski manjak, koji je do kraja ožujka zbog niskih prihoda od nafte i plina dosegnuo 4.6 bilijuna rubalja, odnosno 61.3 milijarde dolara. Prodaja zlata jedan je od ključnih mehanizama kojima Moskva pokušava financirati rastuće troškove.
Pad zlatnih rezervi
Službeni podaci koje prenosi The Moscow Times pokazuju da su se ruske zlatne rezerve do 1. travnja smanjile za 0.7 milijuna unci i sada iznose 74.1 milijun. Istovremeno, Moskovska burza zabilježila je u ožujku ove godine obujam trgovanja zlatom 3.5 puta veći nego lani, s ukupno 42.6 tona. Vrijednost te trgovine porasla je čak pet puta, na 534.4 milijarde rubalja, što je ekvivalent 7.1 milijarde dolara.
Analitičari o prodaji zlata
“Prodaja radi financiranja proračunskog manjka mogla bi se nastaviti s obzirom na nagli porast državne potrošnje u odnosu na planirane proračunske stavke. Takva prodaja zlata iz rezervi ruske središnje banke uvelike je u skladu s praksom drugih središnjih banaka, osobito u zemljama u razvoju”, izjavila je Natalia Milchakova, vodeća analitičarka tvrtke Freedom Finance Global.
Ruska središnja banka još od jeseni 2025. godine kupuje i prodaje zlato na domaćem tržištu, a te operacije odražavaju način na koji Ministarstvo financija upravlja Nacionalnim fondom blagostanja. Prodaja zlata pomaže banci održati valutnu diversifikaciju unutar ukupnih rezervi od gotovo 775 milijardi dolara, u kojima je udio zlata porastao zbog rasta njegove cijene.
Povijesni kontekst i globalni trendovi
Rusija je svoje zlatne rezerve gomilala prvenstveno između 2002. i 2025. godine, kupivši više od 1900 tona. Analitičar Finama Nikolaj Dudčenko ističe da se većina tih kupnji dogodila u razdobljima od 2008. do 2012. te od 2014. do 2019. godine. Od 2020. godine neto kupnja zlata iznosila je 55.4 tone.
“Brojne središnje banke trenutno nastavljaju prodavati zlato kako bi pokrile troškove, uključujući one za obranu, ali i zbog potrebe za sredstvima uslijed rasta cijena energenata te za održavanje tečaja nacionalnih valuta”, pojasnio je Dudčenko.
Milchakova je dodala kako su mnoge središnje banke prethodno kupovale zlato upravo s namjerom da ga prodaju po visokoj cijeni kada se za to ukaže izvanredna potreba. S obzirom na globalnu ekonomsku nesigurnost, čini se da je taj trenutak nastupio, napomenula je, navodeći kao primjer tursku središnju banku koja je također prodavala rezerve radi stabilizacije valute.
Prema njezinim riječima, središnje banke će vjerojatno kupovati zlato kada su cijene niske i prodavati ga kada su visoke kako bi osigurale likvidnost za zadatke poput stabilizacije bankarskog sustava. Predvidjela je da bi se cijena zlata u sljedeća dva mjeseca mogla vratiti na 5000 dolara po trojskoj unci.
Pritisak na proračun Kremlja
Fiskalna stabilnost Kremlja suočena je s pritiskom bez presedana, budući da proračun za 2026. godinu predviđa deficit gotovo dvostruko veći od prošlogodišnjeg. Početkom ožujka, ruski ratni troškovi službeno su premašili sva izdvajanja za socijalnu skrb, prisilivši vladu da rekordnom brzinom posegne u Nacionalni fond blagostanja.
Dok ruski predsjednik Vladimir Putin nastoji održati ofenzivu u Ukrajini, iscrpljivanje likvidnih sredstava u “ratnoj blagajni” ostavilo je ruskoj središnjoj banci malo opcija osim prodaje zlatnih rezervi i preostalih zaliha kineskog juana.
Izvor: Index
