U Bosni i Hercegovini ni prosječna plaća nije dovoljna da podmiri osnovne životne potrebe, dok je u Europskoj uniji za to dovoljno oko trećine prihoda
Razlika između Bosne i Hercegovine i Europe može se sažeti u jednoj rečenici: dok Europljani rade da bi živjeli, građani BiH često rade da bi preživjeli. U BiH ni prosječna plaća nije dovoljna da podmiri osnovne životne potrebe, dok je u Europskoj uniji za to dovoljno oko trećine prihoda. BDP po stanovniku u BiH iznosi tek oko 33 posto prosjeka EU. Cijene osnovnih proizvoda često su približne europskima, ali su plaće višestruko niže. Troškovi života rastu brže od plaća, što dodatno smanjuje životni standard. Velik dio stanovništva prisiljen je trošiti cjelokupne prihode na osnovne potrebe.
Rastući troškovi života
Rastući troškovi života posljednjih godina snažno pogađaju i građane Bosne i Hercegovine i Europske unije, no razlika u opterećenju kućnih proračuna je ogromna. Dok u Europi većina stanovništva još uvijek može dio prihoda izdvojiti za štednju ili slobodno vrijeme, u BiH velik broj građana jedva podmiruje osnovne životne troškove. Podaci pokazuju da građani Bosne i Hercegovine troše znatno veći dio svojih prihoda na osnovne potrebe nego stanovnici Europske unije. Više od 40 posto ukupne potrošnje odlazi na hranu. Četveročlanoj obitelji za prehranu je potrebno više od 1.400 KM, dok je istodobno minimalna plaća 1.027 KM, a prosječna nešto iznad 1.600 KM.
Situacija u Europskoj uniji bitno je drugačija. Na hranu se, prema službenim statistikama, izdvaja oko 14 posto prihoda. Najveća razlika nije samo u visini plaća, nego i u strukturi potrošnje – odnosno na što se novac troši. Na popularnoj Facebook stranici “Balkanci u Njemačkoj” ovih se dana pojavila objava koja je pokrenula lavinu komentara. Jednostavno pitanje o mjesečnim troškovima hrane preraslo je u raspravu s više od 1.400 odgovora, a iznesene brojke znatno su se razlikovale. Sve je započelo objavom korisnika koji je želio provjeriti troši li previše ili njegov prijatelj ima nerealna očekivanja: “Pozdrav svima, imam jedno kratko pitanje. Koliko realno mjesečno trošite na hranu u Njemačkoj? Sjedim s prijateljem koji tvrdi da on i supruga troše 300 eura i da im ništa ne nedostaje, kupuju u Lidlu i Aldiju na akcijama. Ja smatram da pretjeruje jer moja supruga i ja potrošimo oko 800 eura, a ne kupujemo ništa posebno – uobičajenu hranu i voće. Bacam li ja novac ili on živi na tjestenini i pašteti? Koliko vi trošite mjesečno?” Ubrzo su uslijedili brojni odgovori. Neki tvrde da se uz pažljivo planiranje može proći relativno povoljno, pa bračni par troši između 400 i 500 eura mjesečno. S druge strane, ima i onih čiji su troškovi znatno viši, čak i kada žive sami, pa navode iznose i do 1.000 eura. Ipak, većina se slaže da četveročlanoj obitelji u Njemačkoj za hranu treba oko 1.000 eura mjesečno. Prema tim podacima, četveročlana obitelj u Njemačkoj za hranu mjesečno izdvaja oko 1.000 eura, dok u BiH taj iznos iznosi oko 1.455 KM, odnosno približno 750 eura.
Na začelju Europe
S druge strane, Njemačka ima otprilike dva do tri puta veću neto plaću od BiH. Prosječna neto plaća u Njemačkoj kreće se između 2.400 i 2.800 eura, a oko 2.500 eura smatra se realnim prosjekom. U Bosni i Hercegovini prosječna plaća u siječnju iznosila je 1.644 KM, odnosno oko 843 eura. Ove brojke jasno ukazuju na razliku u životnom standardu. Bosna i Hercegovina nalazi se na začelju Europe kada je riječ o kupovnoj moći stanovništva, pokazuje analiza Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Svjetske banke. Podaci, koje je dodatno obradila platforma Statista, temelje se na usporedbi cijena i stvarnih troškova života. U regiji najbolje indekse imaju Slovenija (86) i Hrvatska (80,8), dok BiH ima indeks 64,3. U lošijoj poziciji nalaze se još Srbija (59,1), Sjeverna Makedonija i Grčka (60,7) te Albanija (43,7). Najveću kupovnu moć imaju stanovnici Luksemburga, Švicarske, Danske, Norveške, Švedske i Finske, dok među članicama EU najviše zaostaju Rumunjska i Bugarska. Važno je napomenuti da se analiza temelji na podacima iz prethodne godine, prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku i naglog rasta cijena goriva. Za razliku od većine europskih zemalja, pa i država u regiji, BiH dosad nije donijela značajnije mjere kojima bi ublažila snažan udar na ionako nizak životni standard građana.
Izvor: Vecernji
