Rat na Bliskom istoku donosi promjene u turizmu, najosjetljivijoj grani gospodarstva koja ovisi o sigurnosti i stabilnosti
Globalne geopolitičke okolnosti sve snažnije utječu na turističke tokove, a nestabilnost na Bliskom istoku već se reflektira i na planiranje putovanja prema Europi, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Nakon stabilne 2025. godine, u kojoj je zabilježen rast turističkih dolazaka, posebno s udaljenijih tržišta, 2026. bi mogla donijeti određene promjene i izazove za turistički sektor. Posebno osjetljivo tržište predstavlja Bliski istok, čiji su turisti posljednjih godina činili važan segment posjetitelja u Hercegovini i Sarajevu. Upravo zbog aktualne sigurnosne i političke situacije u toj regiji, sve je izraženiji oprez pri planiranju putovanja, što se već počinje odražavati na turističke trendove.
Emitivna tržišta
O utjecaju aktualnih događaja za portal Večernjeg lista BiH govori v. d. direktora Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije Anđelko Maslać: “Aktualna geopolitička nestabilnost, osobito na Bliskom istoku, sigurno će se odraziti i na turističke aranžmane prema Hercegovini. Turizam je najosjetljivija grana gospodarstva koja ovisi o sigurnosti i stabilnosti, a svaki poremećaj u međunarodnom prometu i putovanjima utječe i na naše tržište. Zbog ukupne situacije realno je očekivati manji broj dolazaka s udaljenijih tržišta, osobito iz interkontinentalnih destinacija koje ovise o zračnim rutama preko Bliskog istoka. S druge strane, Hercegovina bi ove sezone mogla imati više koristi od bližih emitivnih tržišta, prije svega iz regije i središnje Europe, gdje će blizina i dostupnost igrati važnu ulogu pri izboru destinacije. Vjeru i optimizam baziramo na dobrim rezultatima koje imamo u prva tri mjeseca ove godine”, ističe Maslać. Usporedba s prethodnom godinom dodatno pokazuje koliko su globalne prilike važne za turizam. Iako je 2025. godina bila obilježena rastom i dobrim rezultatima, već sada postoje naznake da bi 2026. mogla donijeti određeno usporavanje, osobito kada je riječ o udaljenijim tržištima. “Bosna i Hercegovina u novije je vrijeme značajno podigla kvalitetu i raznovrsnost svoje turističko-ugostiteljske ponude i učinila dostupnim svoje prirodne ljepote i kulturno-povijesno nasljeđe svim turistima. Ta kvaliteta i dostupnost bila je posebno prepoznata kod turista iz zemalja Bliskog istoka, pa smo u novije vrijeme, iz godine u godinu, bilježili stalni rast dolazaka iz tog područja i računali s tim tržištem. Tom su rastu posebno doprinijele naše prirodne ljepote i njihova raznolikost te su glavni atraktivni čimbenici turistima iz ovog, sasvim drugačijeg, geografskog područja. Ipak, zbog aktualne nesigurnosti i poremećaja u putovanjima realno je očekivati slabiji promet s tog tržišta nego prošle godine. Unatoč tome, riječ je o važnom tržištu na koje dugoročno i dalje treba ozbiljno računati”, naglašava za Večernji.ba. Ono što je naglašeno, turistički sektor priliku vidi u tržištima koja su geografski bliža i prometno dostupnija. U uvjetima rasta cijena i nesigurnosti turisti se sve češće odlučuju za destinacije do kojih mogu lakše i brže doći. “Zbog svih spomenutih neprilika vezanih za geopolitičku situaciju, Europa, kao i cijeli svijet, trenutačno prolazi kroz nestabilno ekonomsko razdoblje, koje pogađa i turizam. Imamo značajan rast cijena turističko-ugostiteljskih usluga u našim konkurentskim destinacijama, pa je Hercegovina, sa svojom kvalitetnom turističko-ugostiteljskom ponudom i konkurentnim cijenama, zasigurno u fokusu turista iz nama susjednih zemalja, a posebno iz središnje Europe. Jasno je da je u procesu donošenja odluka o kupnji turističkog aranžmana bitna korelacija između kvalitete i cijene, ali blizina destinacije ove će godine također snažno doprinositi odluci o kupnji turističkog aranžmana, pa sam uvjeren da će Hercegovina biti prepoznata od turista i po tom pitanju”, istaknuo je Maslać. Kada je riječ o destinacijama, interes turista i dalje je koncentriran na najrazvijenija područja, ali se postupno širi i na druge dijelove zemlje koji razvijaju svoju ponudu. “Turizam je u Bosni i Hercegovini prepoznat kao važan ekonomski sektor i na njega se računa kao na dobru ekonomsku priliku. To je vidljivo kroz brojne investicije koje se događaju u turizmu. Svaka investicija u turizam, odnosno svaki turistički subjekt, neodvojiv je dio destinacije. Ako destinacija raste, odnosno ako se povećava broj dolazaka u nju, raste i vrijednost turističko-ugostiteljskog subjekta u njoj i obrnuto. Naše najposjećenije destinacije su i dalje Hercegovina, odnosno Hercegovačko-neretvanska županija, i Sarajevo te kao takve imaju najveći broj posjetitelja i smještajnih kapaciteta, dok se druge destinacije postupno priključuju i stvaraju pretpostavke za brži rast turizma na njihovu području. Struktura gostiju ovisi o elementima turističkog proizvoda, odnosno ukupnoj turističkoj ponudi destinacije. Turistički proizvod HNŽ-a raznolik je i privlači posjetitelje motivirane kulturom i starim gradovima, klimom, toplim morem, duhovnošću, enogastro ponudom, outdoor aktivnostima itd. Mijenjanjem ili nadograđivanjem svog turističkog proizvoda naše će destinacije mijenjati i strukturu posjetitelja”, govori Maslać za Večernji list.
Jačati otpornost tržišta
U uvjetima globalne nesigurnosti, prilagodba postaje ključna za održavanje stabilnosti turističkog sektora. “Kako je turizam globalni ekonomski fenomen, globalni mir i globalna ekonomska stabilnost pretpostavka su normalnom funkcioniranju ovoga ekonomskog područja. Turistički sektor i nadležne institucije trebali bi prije svega raditi na jačanju otpornosti tržišta. To znači snažniju orijentaciju prema bližim i stabilnijim emitivnim tržištima, bolju prometnu povezanost, osobito zračnu, te dodatno jačanje promocije BiH kao sigurne i dostupne destinacije. Važno je razvijati cjelogodišnji turizam kako sektor ne bi bio previše ovisan o sezoni i jednom tipu gostiju”, zaključio je Maslać. Iako 2026. godina donosi određenu neizvjesnost, jasno je da će daljnji razvoj turizma u Bosni i Hercegovini uvelike ovisiti o sposobnosti prilagodbe novim globalnim okolnostima, ali i o jačanju konkurentnosti na tržištu koje se ubrzano mijenja.
Izvor: Vecernji
