NaslovnicaZanimljivostiŽelite jesti više proteina? Kardiologinja otkrila što je najbolje za srce

Želite jesti više proteina? Kardiologinja otkrila što je najbolje za srce

PREHRANA bogata proteinima privlači sve više pozornosti zbog svoje sposobnosti da pomogne u postizanju osjećaja sitosti, gubitku težine i poboljšanju sportskih rezultata.

Proteini su ključni za izgradnju i obnovu mišića i kostiju, osiguravaju energiju i podržavaju opće zdravlje, uključujući i zdravlje srca. No, kako napominje američka Zaklada za srce, ne utječu svi izvori proteina jednako na zdravlje srca, piše TODAY.com.

Hrana koju bira kardiologinja

Dr. Nieca Goldberg, kardiologinja i izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu Grossman Sveučilišta u New Yorku, otkrila je koje visokoproteinske namirnice preferira za potporu kardiovaskularnom zdravlju.

Među njezinim favoritima su maslac od kikirikija i orašasti plodovi, posebno bademi, koji imaju povoljan omjer dobrih masti i proteina. Bademi su među orašastim plodovima s najviše proteina, sa 6 grama po porciji od oko 28 grama. Riba je još jedan od njezinih omiljenih izvora proteina.

“Riba je iznimno bogata omega-3 masnim kiselinama. Pripremam je pečenjem u pećnici ili na roštilju jer nije važan samo protein koji jedete, nego i način pripreme”, kaže Goldberg. “Također jedem piletinu, koja je mnogima omiljeni izvor proteina, i to najčešće pečenu.”

Zašto je odabir proteina važan

Proteini pomažu u funkciji imunosnog sustava, proizvodnji hormona, stabilizaciji šećera u krvi, zdravom starenju i održavanju mišića, objašnjava registrirana dijetetičarka Rachael DeVaux. “Volim poticati ljude da o proteinima ne razmišljaju samo kao o nutrijentu važnom za vježbanje, već kao o tvari ključnoj za svakodnevno zdravlje”, rekla je DeVaux.

Američka udruga za srce (AHA) preporučuje da se proteini unose uglavnom iz biljnih izvora, uz redovitu konzumaciju ribe i morskih plodova te odabir nemasnog i neprerađenog mesa ili peradi. Proteini biljnog podrijetla sadrže malo ili nimalo zasićenih masti i osiguravaju vlakna, dok konzumacija neslanih orašastih plodova i sjemenki može pomoći u snižavanju kolesterola.

Istraživanje iz 2024. godine pokazalo je da je veći unos biljnih proteina u odnosu na životinjske povezan s 19 posto manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i 27 posto manjim rizikom od koronarne bolesti srca. Omega-3 masne kiseline u ribama poput inćuna, haringe, skuše, lososa i sardina mogu smanjiti rizik od zatajenja srca, koronarne bolesti srca, srčanog udara i najčešćeg tipa moždanog udara, dodaje AHA.

Kako početi

Najbolji izbor za zdravlje srca uključuje biljne proteine poput graha, slanutka, leće, tofua, orašastih plodova i sjemenki, uz ribu i morske plodove, savjetuje Zaklada za srce. Maslac od kikirikija možda ne opravdava svoju reputaciju visokoproteinske namirnice – dvije žlice sadrže 7 grama proteina, ali i 16 grama masti, pa se kalorije mogu brzo nakupiti, kažu dijetetičari. Ipak, u umjerenim količinama može biti zdrav dio prehrane.

Izvor: Index

spot_img