Prema trenutnim podacima, u kratkom vremenskom razdoblju registrirano je više od 30 manjih potresa magnitude 1.5 – 4.6 po Richteru
Posljednjih tjedana seizmolozi bilježe pojačanu seizmičku aktivnost na području Dinarida, posebice u blizini granice Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S ove ili one strane.
Prema trenutnim podacima, u kratkom vremenskom razdoblju registrirano je više od 30 manjih potresa magnitude 1.5 – 4.6 po Richteru. Ovakav niz manjih zemljotresa najčešće se opisuje kao seizmički roj.
“Takve pojave nisu neuobičajene za područje Hercegovine s obzirom na aktivne rasjede u planinskom sustavu Dinarida. Na ovom području nalaze se nekoliko aktivnih rasjeda koji prolaze kroz Livno, Imotski i Zapadnu Hercegovinu, pa su, s aspekta seizmologije ovo očekivane pojave, ali ih je važno kontinuirano pratiti,” rekli su za Bljesak.info Amra Krehić i Mrjema Genjac-Zukić iz Centra za Seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Događalo se i ranije
“U području oko Gruda i Mostara, teško je precizno reći koliko često se javljaju serije zemljotresa poput onih posljednjih dana. Ipak, primjetno je kako je seizmička aktivnost trenutno povećana u odnosu na prethodne godine,” kazale su i pojasnile kako su se, povijesno gledano, ovakve serije zemljotresa povremeno događale, a posljednja jača serija zabilježena je 2013. godine.
“Općenito, Hercegovina je seizmički aktivnije područje u odnosu na ostatak Bosne i Hercegovine, a gotovo svakodnevno seizmološki uređaji u Centru za seizmologiju bilježe manja podrhtavanja tla (M < 2.0), koja uglavnom nisu osjetna lokalnom stanovništvu.” rekle su Amra Krehić i Mrjema Genjac-Zukić.
Neki potresi nisu zabilježeni
Posljednjih mjeseci mediji su, pozivajući se na objave Euro-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) temeljene na svjedočenjima stanovništva, objavljivali informacije o potresima koji kasnije nisu i potvrdili službeni seizmološki izvori u Bosni i Hercegovini. Pozivali su se na objave EMSC-a koje osim svjedočenja nisu imali nikakvih drugih podataka.
Seizmologinje smo upitali mogu neke industrijske aktivnosti, poput miniranja, izazvati podrhtavanja tla koja bi registrirao EMSC.
“Prema informacijama koje imamo, EMSC kreira događaj na temelju podataka seizmoloških mreža. Ukoliko na kraju nema službenih podataka znači kako nije potvrđeno manualnim seizmološkim analizama kako je to bio zemljotres. Postoji mogućnost da seizmološki instrumenti zabilježe i događaje poput gorskog udara, miniranja i slično.” rekle su nam seizmologinje Amra Krehić i Mrjema Genjac-Zukić iz Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Izvor: Bljesak
