Europska komisija jučer je usvojila sveobuhvatni prometni paket, a koji će ubrzati uvođenje europske mreže brzih željeznica i potaknuti ulaganja u obnovljiva i niskougljična goriva za sektore zrakoplovstva i vodnog prometa.
Konkurentnost i održivost vodeća su načela ovog paketa, čiji je cilj učiniti prometni sustav EU učinkovitijim, povezanijim, pristupačnijim, čišćim i otpornijim.
Predstavljene mjere obuhvaćaju dva ključna područja – željeznicu, gdje Europa već prednjači u održivosti, i goriva, gdje Europa sada mora ubrzati investicije za svoju energetsku tranziciju.
Brža i povezanija željeznica
Novi akcijski plan za brze željeznice utvrđuje korake potrebne za stvaranje brže, interoperabilnije i bolje povezane europske mreže do 2040. godine. Cilj mu je skratiti vrijeme putovanja i učiniti željeznicu atraktivnijom alternativom kratkotrajnom zračnom prometu, čime se povećava broj putnika i jačaju regionalne ekonomije i turizam.
Nadovezujući se na Transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), plan predviđa povezivanje glavnih čvorova brzinama od 200 km/h i više.
Putnici će moći putovati od Berlina do Kopenhagena za četiri sata umjesto trenutačnih sedam, a od Sofije do Atene za šest sati umjesto trenutačnih 13.40. Nove prekogranične veze također će omogućiti brža i jednostavnija putovanja poput Pariza i Lisabona, preko Madrida, i poboljšanu povezanost između baltičkih glavnih gradova.
Kako bi se ostvarila ova vizija, Povjerenstvo predlaže četiri ključna smjera djelovanja:
1. uklanjanje prekograničnih uskih grla putem obvezujućih vremenskih rokova koji će biti postavljeni do 2027. godine i identifikacija opcija za veće brzine, uključujući i znatno iznad 250 km/h kada je to ekonomski isplativo
2. razvoj koordinirane strategije financiranja, uključujući strateški dijalog s državama članicama, industrijom i financijerima, što bi dovelo do sporazuma o brzim željeznicama radi mobilizacije potrebnih investicija
3. poboljšanje uvjeta za željezničku industriju i željezničke operatore kako bi investirali, razvijali inovativna rješenja i poslovali konkurentno, uključujući i putem atraktivnijeg regulatornog okruženja, unaprjeđenjem prekograničnih sustava prodaje karata i rezervacija, potporom tržištu rabljenih voznih sredstava, ubrzavanjem provedbe digitalnih sustava upravljanja EU i poticanjem istraživanja i razvoja i suradnje na skalabilnim rješenjima
4. Jačanje upravljanja na razini EU-a, zahtijevanje od upravitelja infrastrukture da koordiniraju kapacitete za prekogranične usluge na velike udaljenosti i olakšavanje standardizacije i autorizacija.
Olakšice
Osim kraćeg vremena putovanja, plan će ublažiti gužve i osloboditi kapacitet na konvencionalnim prugama, olakšavajući noćne vlakove, teretni prijevoz i vojnu mobilnost, a istovremeno će ojačati konkurentnost Europe u turizmu i industriji.
Druga usvojena inicijativa, Plan ulaganja u održivi promet (STIP), utvrđuje zajednički pristup za poticanje ulaganja u obnovljiva i niskougljična goriva s fokusom na zrakoplovstvo i vodni promet. Da bi se ispunili ciljevi programa RefuelEU za zrakoplovstvo i FuelEU za pomorstvo, do 2035. godine bit će potrebno oko 20 milijuna tona održivih goriva (biogoriva i e-goriva). Za postizanje ovog cilja bit će potrebna ulaganja od procijenjenih 100 milijardi eura. Ključne investicijske mjere u cilju mobilizacije najmanje 2,9 milijardi eura putem instrumenata EU do 2027. godine uključuju:
– najmanje dvije milijarde eura za održiva alternativna goriva u okviru InvestEU
– 300 milijuna eura putem Europske banke za vodik za podršku gorivima na bazi vodika za zrakoplovstvo i brodarstvo
– 446 milijuna eura za projekte sintetičkog avionskog i pomorskog goriva u okviru Fonda za inovacije
– 133,5 milijuna eura za istraživanja i inovacije vezane uz goriva u okviru programa Horizont Europa.
Osim ovih mjera, Komisija se s državama članicama priprema za pokretanje pilot-projekta eSAF Early Movers Coalition do kraja 2025. godine s ciljem mobilizacije najmanje 500 milijuna eura za projekte sintetičkog zrakoplovnog goriva.
Komisija će također raditi na jačanju uvjeta koji omogućavaju tržišna ulaganja kako bi se premostio investicijski jaz.
Izvor: Vecernji
