Slovenija planira naredne godine izdati takozvanu panda obveznicu na kineskom tržištu u vrijednosti od 700 miliona dolara, s ciljem da proširi bazu investitora u kontekstu globalnih trgovinskih tenzija i promjena u industrijskim politikama u SAD-u i Kini.
Taj potez je u razgovoru za Financial Times objasnio slovenački ministar finansija Klemen Boštjančič.
Tek mali broj zemalja odlučio se za izdavanje obveznica u Kini, jer je taj instrument češći među multinacionalnim kompanijama nego među državama.
Boštjančič objašnjava da su male zemlje poput Slovenije posebno izložene poremećajima u globalnoj trgovini koje su izazvale američke carine i kineske odluke, poput ograničavanja izvoza kritičnih rijetkih materijala.
„Sve je to nešto što svijet nije vidio možda i sto godina. To je posebno izazovno za male, otvorene ekonomije poput naše“, kazao je slovenački ministar.
Dodao je da i manje članice Evropske unije (EU) moraju njegovati direktne odnose s velikim zemljama poput Kine.
„Intenzivirali smo bilateralne sastanke s kineskim zvaničnicima jer jednostavno ne možemo čekati. Moramo zaštititi naše interese“, istakao je Boštjančič.
Među zemljama koje su prethodnih godina izdale panda obveznice bile su Portugal, Mađarska i Egipat, ali takvi primjeri i dalje su rijetkost na globalnom tržištu državnog duga.
„To otvara tržište i približava finansijske svjetove. U budućnosti bi trebalo biti još takvih izdanja, možda svake godine. To nije jednokratan potez – želimo ostati prisutni na tom tržištu“, poručio je ministar.
Među prvim zemljama
Slovenija je bila među prvim zemljama koja je izdala digitalnu obveznicu, kao i obveznicu povezanu s održivošću, a Boštjančič se nada da će panda obveznica ponoviti uspjeh slovenačke samuraj obveznice izdate u Japanu, prenose Financije.hr.
Po njegovoj ocjeni, ključno pitanje za Evropu jeste kako se pozicionirati i konkurisati s obzirom na različita pravila koja važe u Kini i SAD-u.
„Evropa se na to nije prilagodila i to je jedno veliko pitanje na koje treba odgovoriti“, kazao je Boštjančič.
Jedan od glavnih izazova, prema njemu, jeste sporost evropskih odluka u poređenju sa Sjedinjenim Državama i Kinom.
„SAD i Kina mogu reagovati mnogo brže jer nemaju ograničenja kakva ima EU. Većinu tih ograničenja, zapravo, namećemo sami“, ocijenio je.
Kao primjer naveo je automobilsku industriju:
„Za dio automobilske industrije vjerovatno je već prekasno. Čekamo predugo. Ostatak svijeta ne čeka. Evropa mora biti sposobna donositi mnogo hrabrije odluke nego što je to činila u prošlosti – inače će nam drugi odmaći“, upozorio je ministar.
Dodao je da subvencije mogu imati smisla ako su dio dugoročne strategije jačanja konkurentnosti, ali da EU ne bi smio ulagati novac u sektore samo zato što to radi Kina, prenosi Bankar.
