Neophodno je učiniti sve da bi mladi ljudi željeli ostati u BiH i graditi svoju budućnost. To podrazumijeva stabilizaciju političkih prilika, reformu obrazovanja i zdravstvenog sistema te kreiranje vjeta za dolazak stranih investicija, što bi poboljšalo poslovne prilike i povećalo broj radnih mjesta.
Prema procjenama stručnjaka, Bosna i Hercegovina je od 1991. godine do kraja 2024. izgubila više od trećine svog stanovništva, što je pad koji je najdrastičniji među svim evropskim zemljama.
Negativni prirodni priraštaj, starenje stanovništva, odgađanje roditeljstva i masovna iseljavanja prijete da ozbiljno ugroze ekonomski i društveni razvoj, a trenutne mjere i strategije, kako upozoravaju stručnjaci, nisu dovoljne niti adekvatne da bi preokrenule ove trendove.
Alarmantna situacija
Iz razgovora s demografskim stručnjacima iz oba bh. entiteta, profesorom demografije i demografskim ekspertom Stevom Pašalićem i analitičarem demografskih kretanja Adnanom Fehratbegovićem, jasno je da je demografska situacija alarmantna, a projekcije ukazuju na još veće izazove ako se postojeći trendovi nastave.
Uoči rata, BiH je brojala 4.377.033 stanovnika, dostigavši svoj demografski vrhunac. Nešto više od dva desetljeća kasnije, popis iz 2013. pokazao je da u zemlji živi 3.531.159 ljudi, dok procjene za 2024. godinu govore o svega 2.865.656 stanovnika. To je smanjenje od gotovo 35 posto u odnosu na prijeratno razdoblje.
Stručnjaci upozoravaju da je teško precizno prognozirati broj stanovnika jer u BiH od 2013. godine nije proveden novi popis. Zbog toga napominju da su svi aktualni podaci o broju stanovnika samo procjene, a ne službene brojke.
Do tih procjena, prema Pašaliću, dolazi se uz pomoć metodološki utemeljene demografske računice poznate kao “jednačina ravnoteže”, koja uzima u obzir broj rođenih, umrlih i migracije stanovništva.
Tako je broj stanovnika u Federaciji BiH pao na 1.802.376 u 2024. u odnosu na 1991. kada je bilo 2.731.019, dok se u Distriktu Brčko u istom vremenskom razdoblju smanjio sa 87.627 na 68.173 stanovnika.
Broj stanovnika, kako kaže demografski analitičar Adnan Fehratbegović, može se indirektno procijeniti i na osnovu “vitalne statistike”, odnosno broja novorođenih koji je poznat, te uzimajući u obzir broj stanovnika/broj novorođenih u zemljama u regiji koje imaju slične društvene i ekonomske uvjete.
U razgovoru za Fenu ističe da je, od ukupnog broja stanovnika važnija starosna struktura stanovništva, koja je bitna za projekcije, ali i za ukupna kretanja, između ostalog, u oblasti radne snage, broja sudionika i studenata i penzionera.
– Prema popisu stanovništva iz 1991. godine prosječna starost stanovništva BiH bila je 30 godina, dok je prema popisu iz 2013. u Federaciji BiH prosječna starost iznosila 39, a u Republici Srpskoj oko 40 godina. Imajući u vidu ogroman negativni migracijski saldo od više od 300.000 ljudi u zadnjih deset godina, možemo reći da je prosječna starost u BiH sada oko 43 godine – navodi Fehratbegović.
Kada je riječ o projekcijama broja stanovnika i starosne strukture stanovništva, demografska slika u FBiH prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za razdoblje 2019. – 2070., kako ističe analitičar, djeluje prilično sumorno.
– Do 2050. godine u Federaciji BiH od procijenjenih 1.522.418 stanovnika, čak 37 posto moglo bi činiti osobe starije od 65 godina. Istovremeno, udio radno sposobne populacije od 15 do 64 godina mogao bi pasti sa oko 1.530.000 stanovnika, koliko je bilo u 2019. godini, na samo 797.000 stanovnika u 2050., odnosno sa 70 na svega 52 posto – objašnjava Fehratbegović.
Dodaje da je situacija slična sa RS-om, pa čak i teža, zbog veće prosječne starosti stanovništva.
Izazovni trendovi
Fehratbegović upozorava da će ubrzano starenje stanovništva, u kombinaciji s depopulacijom, predstavljati ogroman izazov za BiH.
– Takvi trendovi ozbiljno će ugroziti funkcioniranje države, od mirovinskih fondova, preko nedostatka radne snage do ogromnog pritiska na financiranje zdravstvenih i obrazovnih sustava te izgradnje infrastrukture – ističe.
Dok bi se, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj radno sposobnih građana koji svojim doprinosima održavaju mirovinske fondove i financiraju ključne javne sustave mogao prepoloviti, populacija starija od 65 godina će porasti s 335.000, koliko je bilo 2019. godine, na 564.000 u 2050.
– Možemo slobodno reći da je demografski problem najteži i najozbiljniji izazov s kojim se BiH suočava u svojoj novijoj povijesti – naglašava demografski stručnjak.
Kada je riječ o politikama i mjerama koje bi trebalo da odgovore na sve navedene izazove, Fehratbegović otvoreno priznaje da stanje nije ohrabrujuće.
– Nažalost, ni izbliza nisam zadovoljan onim što se trenutno radi. Osnovni problem je što je su konzultacije sa stručnjacima izostale – ističe.
Kao primjer navodi znanstvenu konferenciju organiziranu 2023. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, na kojoj, kaže, nije prisustvovao nitko iz izvršne vlasti.
– Sve ili bar većina takozvanih mjera koje se donose su zapravo ad hoc potezi, često populističkog karaktera, bez adekvatnog stručnog i znanstvenog utemeljenja – smatra Fehratbegović.
Stoga ističe da je hitno potrebno uključiti stručnu javnost u kreiranje demografske i razvojne politike.
– Spomenuta znanstvena konferencija nudila je upravo to, najveći stručnjaci i znanstvenici iz zemlje i regije su adresa na koju se treba obratiti – kaže on.
Također, naglašava da je neophodno učiniti sve da bi mladi ljudi željeli ostati u BiH i graditi svoju budućnost.
– To podrazumijeva stabilizaciju političkih prilika, reformu obrazovanja i zdravstvenog sistema te kreiranje vjeta za dolazak stranih investicija, što bi poboljšalo poslovne prilike i povećalo broj radnih mjesta. Također, važna je i izgradnja infrastrukture, jer strani investitori ne žele poslovati u zemlji gdje transport roba i usluga traje čitavu vječnost. Osim toga, neophodna je i depolitizacija javnog sektora, odnosno odmicanje političkih stranaka od upravljanja javnim poduzećima – zaključuje Fehratbegović.
Izvor: Vecernji
