Prema Dablinskom sporazumu, ako osoba iz neke druge zemlje EU-a uđe u Njemačku, ona se vraća u zemlju prvog ulaska, kako bi ondje podnijela zahtjev za dodjelu azila
Broj deportacija iz Njemačke porastao je u prvih devet mjeseci 2025. za petinu u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Od siječnja do rujna ove godine deportirano je 17.651 osoba, priopćilo je Savezno ministarstvo unutarnjih poslova kao odgovor na upit zastupničkog kluba Ljevice. U istom razdoblju 2024. zabilježeno je 14.706 deportacija, dok ih je prethodnih godina bilo 12.042 (2023.) i 9.567 (2022.) – gledano za prvih devet mjeseci svake godine.
Najveći broj ljudi deportiran je u Tursku (1.614) i Gruziju (1.379), a potom slijede Španjolska (928), Francuska (842), Srbija (722), Bugarska (655) i Albanija (637). Gotovo svaka peta deportirana osoba bila je dijete ili maloljetnik – 3.095 od ukupno 17.651, dok su starije osobe bile iznimno rijetke: samo 54 deportirane osobe imale su više od 70 godina, piše Deutsche Welle.
Osobe se vraćaju u članice EU-a u koje su najprije ušle, kako bi ondje prošle postupak za azil. Tijekom 2024. godine Francuska i Španjolska bile su među deset najčešćih zemalja odredišta deportacija iz Njemačke – s 975 deportacija u Francusku i 901 u Španjolsku. Prema Dablinskom sporazumu, ako osoba iz neke druge zemlje EU-a uđe u Njemačku, ona se vraća u zemlju prvog ulaska, kako bi ondje podnijela zahtjev za dodjelu azila.
Zastupnica Ljevice Klara Bünger kritizirala je porast broja deportacija kao posljedicu „neljudske politike”. „Kada je cilj da se broj deportacija pod svaku cijenu poveća, vlasti gotovo više i ne poznaju granice“, izjavila je ona. U Turskoj se, dodala je, „ljevičari, Kurdi i oporbenjaci progone i zatvaraju“, a ipak deportacije u tu zemlju za saveznu vladu „očigledno ne predstavljaju problem“. „Ova politika vrijeđa ljudsko dostojanstvo pogođenih, izaziva strah i užas među osobama s nesigurnim boravišnim statusom i ni najmanje ne doprinosi tome da život ljudi u Njemačkoj bude bolji ili sigurniji“, naglasila je Bünger.
Plan vlade: više deportacija i stroži zakoni
Stranke Unije (CDU/CSU) i SPD su se u svom koalicijskom sporazumu obvezali da će značajno povećati broj deportacija. U tu svrhu planiraju i promjene zakona. Tako vladajuća koalicija želi ukinuti obveznu pravnu pomoć osobama u pritvoru zbog deportacije. Savezna policija trebala bi dobiti veće ovlasti, dok bi opasne osobe i počinitelji teških kaznenih djela mogli biti stavljeni u trajni pritvor do deportacije. Kapaciteti za takav pritvor trebali bi biti znatno prošireni.
Prema riječima ministra unutarnjih poslova Alexandera Dobrindta, pregovori između Njemačke i talibana o deportacijama u Afganistan „pri samom su kraju“. „Razgovori su vrlo odmakli“, rekao je Dobrindt, dodajući da se pregovara i o mogućnostima povratka ne samo čarter-letovima, već i redovnim linijama.
Dobrindt je najavio da namjerava još ove godine sklopiti i sporazum sa Sirijom, kako bi nakon 14 godina ponovno bilo moguće obavljati deportacije u tu zemlju. U prvoj fazi to bi se odnosilo na osuđene prijestupnike. Osim toga, nekoliko upravnih sudova presudilo je da za radno sposobne muškarce, pod određenim okolnostima, više ne vrijedi takozvana zabrana deportacije u Siriju.
Savezne pokrajine podržavaju Dobrindta
Savezne pokrajine u međuvremenu jednoglasno podržavaju Dobrindtovu inicijativu za deportacije i u Afganistan i Siriju. U zaključcima Konferencije premijera pokrajina (MPK) navodi se da se od savezne vlade traži omogućavanje „daljnjih i redovitih povrataka u Afganistan i Siriju – počevši od prijestupnika i sigurnosno rizičnih osoba“.
Predsjedavajući MPK-a Alexander Schweizer (SPD) naglasio je da nakon deportacija prijestupnika trebaju uslijediti i deportacije drugih kategorija migranata. „Odlučnost u borbi protiv neregularne migracije“ naziva se u dokumentu „pokazateljem povjerenja građana u državu“.
Izvor: Vecernji
