BANJALUKA, SARAJEVO – Bosna i Hercegovina ni skoro 30 godina nakon rata nije očišćena od mina, a na manji priliv donacija koje su najviše pomagale u procesu deminiranja uticale su i afere koje su narušile povjerenje u sistem, poput hapšenja direktora Centra za uklanjanje mina u BiH 2014. godine.
- BiH i dalje kontaminirana minama tri decenije nakon rata
- Smanjenje donacija i afere usporili deminiranje
- Nedostatak domaćeg finansiranja i kapaciteta ključni problem
- 93.000 stanovnika živi u područjima direktno ugroženim minama
- Planirano čišćenje 75 km² u 2025. godini
Navodi se to u “Sveobuhvatnoj analizi procesa deminiranja za period od 1996. godine do 31. decembra 2024. godine”, a kako dodaju iz Centra za uklanjanje mina u BiH, BiH se već dugi niz godina suočava s ozbiljnim izazovima u procesu humanitarnog deminiranja.
Smanjenje donacija i afere urušili povjerenje u proces deminiranja
“Iako se određeni kapaciteti osiguravaju putem Oružanih snaga BiH (bataljona za deminiranje), entitetskih uprava civilne zaštite, vlastita izdvajanja iz budžeta i dalje su znatno ispod potrebnog nivoa s obzirom na razmjere minske kontaminacije u zemlji. Ovaj problem dodatno je pogoršan postepenim smanjenjem međunarodne donatorske podrške, posebno nakon 2012. godine”, navodi se u analizi.
Sem ranije pomenute afere, kao razloge smanjenja donacija iz Centra za uklanjanje mina u BiH navode i slabe rezultate klasičnih metoda deminiranja, gdje su čišćene površine često bile bez pronađenih mina, te promjene prioriteta kod međunarodnih donatora.
“Ovo je istaknulo veliku zavisnost Bosne i Hercegovine od vanjskog finansiranja, što je postalo ključno ograničenje za održavanje operativnih kapaciteta i planiranje godišnjih aktivnosti deminiranja”, objašnjavaju oni.
Faktori usporavanja deminiranja
Kako dodaju, među najznačajnijim faktorima koji su usporili deminiranje su i pandemija virusa korona, ali i gubitak deminerskih kapaciteta, kako u ljudstvu, tako i u opremi, jer su, prema njihovim riječima, mnoge organizacije napustile tržište zbog finansijske neodrživosti.
“Pored toga, problemi poput nepristupačnog terena, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, zakonskih neusklađenosti i političke nestabilnosti dodatno su usporavali aktivnosti”, objašnjavaju oni razloge sporog čišćenja BiH od mina.
Iz Centra navode da je sve otežala i zavisnost od donatora, a ne kriju da odgovornost nose i domaće institucije zbog svoje neodgovornosti.
“Kada su sredstva bila dostupna, njihovo korištenje bilo je otežano administrativnim preprekama i slabim kapacitetom za sprovođenje. Sve to rezultovalo je smanjenom realizacijom godišnjih planova, što je imalo direktan uticaj na broj deminerskih operacija i ukupnu efikasnost procesa. Na kraju, deminiranje u BiH suočava se s višeslojnim i duboko ukorijenjenim izazovima – od finansijskih i institucionalnih, do tehničkih i političkih”, istakli su oni i dodali da je za postizanje ciljeva potrebno stabilizovati i povećati domaće izvore finansiranja, te unaprijediti zakonski i institucionalni okvir.
Ugašen ljudski život
Bosnu i Hercegovinu 30. avgusta ove godine potresla je vijest da je u obilježenom minskom polju u dobojskom naselju Hodžići poginuo Mehmed Hasanamidžić (19) vraćajući koze koje su zalutale u minskom polju.
Trenutno stanje u BiH
Prema podacima koje je ranije objavio Centar za uklanjanje mina u BiH, u Planu deminiranja u BiH za 2025. godinu sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 822,87 km2, što predstavlja 1,60 odsto u odnosu na njenu ukupnu površinu.
“U oko 110 ugroženih opština, odnosno 1.261 ugroženoj zajednici, pod direktnom ugroženosti od mina živi 93.071 stanovnik Bosne i Hercegovine”, navodi se u Planu deminiranja u BiH za 2025. godinu.
Planom za ovu godinu Centar za uklanjanje mina u BiH će očistiti 75 km2 površine od mina.
Kada je u pitanju veličina ranije spomenute sumnjive opasne površine, na Federaciju BiH se odnosi 655,33, na Brčko distrikt 10,35, te na Republiku Srpsku 157,19 kvadratnih kilometara.
Izvor: Nezavisne
