Hrvatska i dalje drži neslavno prvo mjesto u Europskoj uniji po prosječnoj dobi u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom. Prema posljednjim dostupnim podacima za prošlu godinu koje je objavio europski statistički ured Eurostat, mladi Hrvati osamostaljuju se tek s prosječne 31,3 godine, što je gotovo cijelo desetljeće kasnije od mladih u nordijskim zemljama te pet godina kasnije od europskog prosjeka, piše Večernji list BiH. Uz Hrvatsku, na samom dnu ljestvice nalaze se Slovačka (30,9), Grčka (30,7) i Italija (30,1). S druge strane, najranije roditeljski dom napuštaju mladi u Finskoj (21,4 godine), Danskoj (21,7) i Švedskoj (21,9).
Zemlje regije i BiH specifične
Ranije istraživanje pokazalo je kako mladi u Hrvatskoj ne odudaraju od svoje generacije u regiji, a zanimljivo je kako se među zemljama okruženja na samostalni život najranije odlučuju Bosanci i Hercegovci. Isti podaci pokazali su kako se mladi u Crnoj Gori na napuštanje roditeljskog doma u prosjeku odlučuju nakon 33. rođendana, u Sjevernoj Makedoniji s 32,1 godinom, Srbiji nakon 31,5 godina. Mladi u Bosni i Hercegovini vlastito kućanstvo počinju voditi uglavnom najčešće od 29,2 godine. Iako se za samostalnost odlučuju u prosjeku dvije godine mlađi nego u Hrvatskoj, i mladi u Bosni i Hercegovini još su uvijek daleko od europskog prosjeka koji je prošle godine iznosio 26,2 godine. Razloga za kasnije napuštanje doma je više, a najčešće je riječ o financijskoj nesigurnosti. Naime, svakodnevni rast životnih troškova uz početničke plaće mladima u ovoj zemlji otežava napuštanje roditeljskog doma. Ne pomažu ni visoke cijene nekretnina, kao ni stanarina koje su posljednjih godina diljem Bosne i Hercegovine “eksplodirale”. Ipak, velika izdvajanja za stanovanje realnost su i u ostaku Europe. Prema dostupnim podacima, tijekom prošle godine 9,7 posto mladih u EU u dobi od 15 do 29 godina živjelo je u kućanstvima koja su 40 ili više posto svog raspoloživog dohotka trošila na stanovanje, dok u ukupnom stanovništvu taj postotak iznosi 8,2 posto. Stopa preopterećenosti troškovima stanovanja postotak je stanovništva koje živi u kućanstvima u kojima ukupni troškovi stanovanja čine više od 40 posto raspoloživog dohotka. Među državama članicama EU-a 2024. postojale su znatne razlike u toj stopi. Grčka (30,3 posto) i Danska (28,9 posto) zabilježile su najviše stope preopterećenosti troškovima stanovanja, mnogo više od stopa u Nizozemskoj (15,3 posto), Njemačkoj (14,8 posto) i Švedskoj (13,5 posto). S druge strane, Hrvatska (2,1 posto), Cipar (2,8 posto) i Slovenija (3 posto) imale su najniže stope preopterećenosti troškovima stanovanja.
Troškovi stanovanja
U 16 država članica stopa preopterećenosti troškovima stanovanja bila je viša među osobama u dobi od 15 do 29 godina nego među stanovništvom općenito. Najveća razlika između te dvije skupine bila je 14,3 postotna boda u Danskoj, nakon čega slijedi Nizozemska s 8,4 postotna boda. U nekim zemljama u kojima mladi ranije napuštaju roditeljski dom, kao što su Danska, Nizozemska, Njemačka, Švedska i Finska, preopterećenost mladih troškovima stanovanja je veća. Zemlje u kojima se mladi kasnije isele iz roditeljskog doma, poput Cipra, Hrvatske i Italije, obično prijavljuju niže razine preopterećenosti troškovima stanovanja, međutim, u Grčkoj, unatoč tome što mladi kasnije napuštaju dom, preopterećenost troškovima stanovanja i dalje je visoka za njih.
Izvor: Vecernji
