Među lijekovima za koje je ove godine prijavljena nestašica su oni za liječenje povišenog krvnog tlaka, ovisnosti o opioidima, epilepsije, astme, vrtoglavice…
Sve veći broj zemalja Europske unije suočava se s nestašicom lijekova. Revizija EU-a prošlog mjeseca otkrila je kako su nestašice “kronična glavobolja” diljem Europske unije. Njezinih 27 država između 2022. i 2024. izvijestilo je o kritičnom nedostatku 136 lijekova, uključujući antibiotike i lijekove koji se koriste za liječenje srčanog udara, priopćio je Europski revizorski sud (ECA). Kritični nedostatak znači da na tržištu nema dostupne alternative.
Sve više zemalja i prijava
Belgija je prijavila Europskoj agenciji za lijekove (EMA) u 2024. najviše slučajeva, s više od desetak kritičnih slučajeva. Uzrok djelomično leži u problemima u lancu opskrbe i prevelikom oslanjanju Europe na Aziju za ključne komponente lijekova, priopćio je ECA. Niže cijene lijekova rezultat su nabave iz Azije, što znači da azijski proizvođači sada opskrbljuju EU sa 70 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka koji su joj potrebni, prema studiji navedenoj u izvješću ECA-e. Ovisnost je posebno izražena u slučaju lijekova protiv bolova, poput paracetamola ili ibuprofena, te lijekova kojih je posljednjih godina bilo kritično malo, uključujući neke antibiotike i salbutamol, lijek za astmu koji se prodaje pod robnom markom Ventolin. Međutim, krivac je i neučinkovitost unutarnjeg tržišta EU-a. Cijene lijekova razlikuju se unutar bloka jer nacionalne vlasti pojedinačno pregovaraju s proizvođačima, objasnio je Olivier Delaere, izvršni direktor Febelca, veleprodajnog distributera koji opskrbljuje oko 40 posto belgijskih ljekarni. – Posljedica toga je da proizvođači imaju tendenciju isporučivati više zemljama koje plaćaju više, a tek granično onima koje su postigle niže cijene u pregovorima, kako bi izbjegli da se ti lijekovi preprodaju radi profita – rekao je. Osim toga, ECA je izvijestila da većina lijekova ima odobrenja na nacionalnoj razini pa se pakiranja značajno razlikuju među zemljama, što čini unutarnju trgovinu EU-a “skupljom i složenijom”. To uzrokuje tzv. lokalne nestašice, kada proizvod nije dostupan u jednoj zemlji EU-a, ali se može pronaći odmah preko granice u drugoj državi, rekao je Delaere iz Febelca. Nestašica lijekova prisutna je i u BiH. Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tijekom ove godine prijavljena je nestašica više od 150 lijekova, od kojih više od 40 na tržištu ove zemlje neće biti trajno. Među njima su lijekovi za liječenje povišenog krvnog tlaka, ovisnosti o opioidima (narkoticima), epilepsije, astme, vrtoglavice… Kako su naveli iz Agencije, prekidi koji se događaju u opskrbi lijekovima mogu biti trajni i privremeni. – Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i neulazak u postupak obnove dozvole), oni se događaju uglavnom iz komercijalnih razloga.
Doznaju i od pacijenata
Kada su pitanju privremeni prekidi, oni su zbog problema u proizvodnom procesu, izmjena ili reorganizacije proizvodnje, problema u nabavi sirovina ili materijala te zbog globalno narušenih lanaca opskrbe – objasnila je Tijana Spasojević Došen iz Agencije za lijekove BiH.
Ističe kako se uvidom u prijavljivanje nestašice ne može reći da je riječ o jednoj skupini lijekova. – Na našem tržištu veći broj lijekova ima takozvane generičke inačice, lijek s istom aktivnom supstancijom od drugog proizvođača. Stoga prekid u opskrbi od jednog proizvođača ne znači i nedostupnost određene terapije. U svakodnevnoj smo komunikaciji s proizvođačima i veleprometnicima. U prošloj smo godini nestašicu prevenirali tako što smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet u BiH kvalitetnih, učinkovitih i sigurnih lijekova, čime smo utjecali na brži dolazak lijeka do pacijenta. Isto tako, odobravamo promet lijeka proizvedenog za drugo tržište u skladu sa specifikacijom odobrenom od naše Agencije – kazala je Spasojević Došen te zaključila kako Agencija još uvijek za jedan dio nestašica doznaje od pacijenata, zdravstvenih ustanova i na druge načine te kontaktira proizvođače da provjeri dostupnost lijekova kako bi vidjeli koji su načini za rješavanje nedostupnosti lijeka pacijentima.
Izvor: Vecernji