Demografija je iznimno kompleksna tema koja traži multidisciplinaran odgovor uz harmoniziran pristup više institucija i razina vlasti, njihovu suradnju i strateško promišljanje
Kako omogućiti da u bliskoj budućnosti sva djeca u Federaciji BiH imaju dječji dodatak tema je oko koje se provode ozbiljne analize, a u sklopu aktivnosti koje provodi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike koje je nedavno predstavilo dva modela – prvi s potpunim obuhvatom te drugi, onaj realniji, koji predviđa uvođenje u nekoliko faza, odnosno proširenje obuhvata na 50 posto djece, a onda i postupni rast prema 100 posto.
Ovo ministarstvo je, podsjećamo, realiziralo model jednokratne pomoći za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH u iznosu od 1000 KM po djetetu, a povećane su i naknade za roditelje njegovatelje sa 619 KM na 1000 KM, a to bi trebao biti tek početak jednog sustavnog seta mjera usmjerenih na pitanja nataliteta i demografije općenito.
Ojačati status
Uhvatiti se u koštac s izazovima koje sa sobom donosi demografija kao iznimno kompleksna tema, koja traži multidisciplinaran odgovor uz harmoniziran pristup više institucija i razina vlasti, ključni je cilj, a ako je suditi prema aktivnosti čiji je nositelj Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, uskoro nas očekuju neke od velikih pozitivnih promjena koje bi trebale u značajnoj mjeri ojačati materijalnu osnovu brojnih obitelji. Naime, ovih su dana pokrenute javne konzultacije o prednacrtu Zakona o socijalnoj karti Federacije Bosne i Hercegovine koje će trajati sve do 13. prosinca, a cilj navedenog zakonskog rješenja je uspostaviti pravni okvir za kreiranje jedinstvenog sustava koji objedinjuje podatke o socioekonomskom statusu građana iz različitih registara i evidencija.
Strateški gledano, zakonsko rješenje će stvoriti osnovu za objektivniju, pravičniju i učinkovitiju raspodjelu socijalnih davanja, smanjenje zloupotreba i transparentnije planiranje socijalnih i razvojnih politika. Imati ažurne podatke koji govore o potrebama stanovništva preduvjet je za planiranje svih politika koje se tiču socijalnih davanja, a nije nevažno za naglasiti i kako se ovo zakonsko rješenje, uz druga koja prate tematiku socijalnih potreba, rada i demografije, uklapa i u strateški dokument o demografiji na kojemu je navedeno Ministarstvo također radilo.
Pitanje dječjeg dodatka samo je jedno u nizu onih koja su izravno ili neizravno vezana uz demografiju te stvaranje uvjeta za dugoročni ostanak, ali i eventualni povratak obitelji. Na nedavnoj sjednici Ministarske koordinacije za oblast socijalne politike u Federaciji Bosne i Hercegovine, koju čine županijski ministri socijalne zaštite i federalni ministar rada i socijalne politike, bilo je govora o ovom pitanju, i to kroz prizmu zajedničkog djelovanja ovih razina vlasti u kreiranju modela koji će biti financijski održiv.
Županije su izrazile spremnost dostaviti svoje prijedloge i za dogledno vrijeme razmotriti model koji bi omogućio 100-postotnu pokrivenost djece u Federaciji BiH ovim pravom, uz zajedničko financijsko sudjelovanje županijskih i federalnih vlasti. Iako je riječ o zahtjevnom modelu, zaključeno je da otvaranje prostora za ovakva rješenja može dugoročno donijeti sustavne promjene i pravedniji pristup svim obiteljima s djecom.
Strategija oporavka
A pitanje kako potaknuti demografsku obnovu izravno se veže i uz set mjera koje obuhvaća strategija demografskog oporavka i razvoja Federacije.
Strategija prepoznaje, istaknuli su iz Ministarstva, da je za svaku obitelj koja želi ostvariti željeni broj djece nužno stvoriti društvo u kojem će briga o djeci i starijim osobama biti lako dostupna i financijski pristupačna, u kojem će se obrazovanje tijekom cijeloga života prilagođavati potrebama tržišta rada, u kojem će univerzalna zdravstvena zaštita biti osigurana za sve i u kojem će svaka osoba moći doprinositi razvoju, bilo kroz zaposlenje ili volonterski rad. Poboljšanjem javnih usluga oslobodit će se ogroman potencijal više od pola milijuna žena u Bosni i Hercegovini koje trenutačno nisu dio tržišta rada, a koje bi mogle biti pokretači socioekonomskog razvoja. Pred Federacijom BiH veliki su izazovi, ali i do sada najbolje prilike za unaprijediti demografsku sliku koristeći pristup koji uključuje primjenu suvremenih spoznaja uz sudjelovanje niza institucija i resora.
Izvor: Vecernji
