Za mnoge građane s prostora bivše Jugoslavije Jadranska magistrala predstavlja jedno od najljepših područja i prvu asocijaciju na ljetne dane i ono najvažnije – more.
Cesta koja je zvanično otvoreno 30. maja 1965. ove godine napunila je 60 godina, a njena gradnja osim što je otvorila Jadransku obalu za turiste promijenila je živote i građana svih malih mjesta od sjevera Jadrana pa sve do juga.
“To je svečani trenutak u prvome redu za graditelje magistrale: 10.161 radnika i 270 inžinjera i tehničara, koliko ih je surađivalo od početka izgradnje magistrale do danas. Samo na ovoj posljednjoj dionici bilo je angažirano petnaest građevinskih poduzeća iz Hrvatske Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Makedonije. Jadranska magistrala na svojoj trasi uz obalu prolazi kroz područja s različitim geološkim i petrografskim sastavom pa je prije početka izgradnje pojedinih dionica trebalo obaviti opsežne istražne radove radi određivanja najbolje lokacije”, piše HDC.
Zbog izuzetno složenog terena, izvršeno je ukupno 6.613.000 kubičnih metara iskopa, a podaci pokazuju kako je utrošeno i 2.050 tona eksploziva.
“Sav materijal koji je na taj način dobiven uglavnom je upotrebljen za podizanje cestovnih nasipa (5.840.000 kubnih metara) i zidova (188.500 kubnih metara). Koliko mjestimice nepovoljan petrografski i geološki sastav toliko i razvedenost jadranske obale uvjetovali su izgradnju više usjeka, tunela i mostova pomoću kojih su projektanti i graditelji nastojali što je moguće bolje izbjeći (zbog finansijskih i funkcionalnih razloga) nepotrebna krivudanja trase Jadranske magistrale”, naveli su.
Kada je riječ o njenoj dužini, danas ona predstavlja žilu kucavicu prvenstveno ekonomije Hrvatske. Cesta je dugačka ukupno 1.006 kilometara, a kroz Hrvatsku prolazi 818 kilometara.
“Jadranska magistrala broji 26 mostova duljine do 20 metara te 13 mostova dužih od 50 metara, odnosno ukupna metraža mostova dužih od 30 metara iznosi 3.734 metra, navodi se dalje u istom tekstu. Široka je od šest do sedam metara (ponegdje pet do šest metara), prepuna je oštrih zavoja i nagiba većih od šest posto i teško trpi intenzivan promet”, piše Putni kofer.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Jadranska magistrala prolazi kroz grad Neum, a posljednji projekti koji su završeni ili čija se izgradnja intenzivirala dodatno kako u Hrvatskoj tako i u BiH, dodatno će povezati regionalne puteve s Jadranskom magistralom.
To se prvenstveno odnosi na cestu Stolac – Neum koja je već aktivno u upotrebi, ali i projekat izgradnje ceste koja vodi od Ravnog do granice s Hrvatskom.
To znači da će uskoro selo Ravno novom cestom, preko mjesta Zavala, biti povezano sa granicom Hrvatske i dalje prema općini Slano. Za samo 15-ak minuta stizat će se od Zavale (BiH) do Slanog (RH).
Za ovaj projekat osigurano je 7,3 miliona eura, a ceste će biti dužine desetak kilometara i širine šest metara.
Izvor: Klix
