Šef gradilišta iz Euroasfalta Munir Ramić podsjetio je da se realizira četvrti ugovor koji je aktiviran krajem kolovoza prošle godine
Radovi na probijanju tunela Hranjen, dijela buduće brze ceste Goražde – Sarajevo, intenzivirani su, a gradilište je aktivno s obje strane. Glavni nadzorni inženjer za tunelogradnju Ivan Mlakić Vuković podsjeća da su radovi s južne strane intenzivirani u protekla tri mjeseca, uz napomenu da dinamika ne može biti brža nego što je trenutačno.
– Ovdje s južne strane nastavljen je iskop tunela, obje cijevi, glavne i servisne, ali i drugi betonski radovi, završna faza. Trenutačno, gledajući ukupno i jednu i drugu stranu imamo iskopano 2.900 metara tunela što je 53 posto tunelske cijevi i oko 1.800 metara sekundarne obloge, što je oko 32 posto završne obloge tunela. S južne strane se radi vrlo intenzivno, a sa sjeverne strane izvršena je kompletna aktivacija gradilišta, instalacije i ventilacija i tokom sedmice bi trebao početi iskop i sa sjeverne strane. Tako je što je po planiranoj dinamici, dakle još oko 2.400 metara da imamo komotno razdoblje da se završi faza iskopa – pojasnio je Mlakić Vuković.
Šef gradilišta iz Euroasfalta Munir Ramić podsjetio je da se realizira četvrti ugovor koji je aktiviran krajem kolovoza prošle godine. -Rok za izvođenje radova je dvije i pol godine i radovi po ovom ugovoru, prema našem dinamičkom planu i prema ugovorenom terminu, bit će okončani u veljači 2027. godine. Možemo reći da će u prvoj polovini 2027. godine tunel Hranjen u cijelosti biti probijen, dakle glavna i servisna tunelska cijev. Paralelno s iskopima i probojem radi se primarna podgrada i nadam se za neki naredni ugovor će ostati još dio sekundarne obloge kako bi se tunelski profil jedne i druge cijevi kompletirao u cijelosti – kazao je Ramović. Dodao je da trenutačno nema poteškoća s deponiranjem iskopanog materijala, ali da je u narednom razdoblju potrebno osigurati dodatnu lokaciju.
– Ukupna količina podzemnog iskopa ili laički rečeno ukupna količina zemlje koja će biti izvađena iz Hranjena iznosi negdje oko 780 tisuća kubika u samoniklom tlu, što znači da će se transportirati i deponirati negdje između milijun i milijun i stotinu tisuća kubika zemlje. Trenutačno nemamo problem s deponiranjem materijala i to ide u skladu s projektom deponije koju smo izradili. U idućem razdoblju u suradnji sa županijskom upravom i direkcijom Autocesta se nadamo da će biti riješena još jedna deponija za deponiranje više od milijun kubika zemlje – naglasio je Ramić.
Izvor:Večernji.ba
