Iako Bosna i Hercegovina može biti ponosna što čak 63% njezine površine čine šume i šumska zemljišta, realnost je mnogo tmurnija. Neadekvatno upravljanje, masovne krađe i nekontrolirane aktivnosti stranih investitora pretvorile su ovaj vrijedan resurs u primjer devastacije. Posljedice nisu samo ekološke – gubitak šuma utječe na okoliš, biološku raznolikost, ali i na sigurnost stanovništva, što se jasno vidjelo u nedavnim nesrećama u Jablanici.
Ekolozi nastoje upozoriti na važnost očuvanja šuma, ali politički i investicijski interesi često imaju prednost. Dok priroda treba 50 godina da obnovi šumu, potrebno je svega nekoliko minuta da se uništi – poruka koja već godinama odjekuje, ali očito ne dopire do ključnih aktera.
Federacija Bosne i Hercegovine bez zakona o šumama je već 15 godina. Zakon, koji je poništen 2009. godine, još uvijek čeka usvajanje novog prijedloga. U međuvremenu, kantoni su razvili vlastite propise, no ti “kakvi-takvi” zakoni nisu dovoljni da spriječe anarhiju u upravljanju šumama. Hercegovačko-neretvanski kanton je izuzetak – tamo je nered u upravljanju dodatno pogoršan katastrofalnim požarima i nekontroliranom sječom.
Prof. dr. Dalibor Balian sa Šumarskog fakulteta UNSA-e smatra kako je politički interes glavna prepreka usvajanju zakona: „Političarima ne odgovara zakon o šumama jer bi onemogućio pljačku. Ovo je čisti politički problem,“ istaknuo je.
Primjer općine Vareš ilustrira kako interesi stranih investitora mogu ugroziti prirodne resurse. Britanska kompanija **Adriatic Metals** dobila je odobrenje Vlade Federacije da krči šumsko zemljište za potrebe rudnika. Iako je Ustavni sud BiH poništio ovu odluku, hektari šume već su bili iskrčeni. Visoki predstavnik Christian Schmidt kritizirao je ovakve prakse, upozorivši na štetne posljedice za sadašnje i buduće investicijske projekte.
No, kritike su usmjerene i na domaće vlasti. Amarildo Gutić, novinar Žurnala, podsjetio je kako su vlasti Zeničko-dobojskog kantona godinama odobravale koncesije bez ikakve kontrole.
Gubitak šuma ne utječe samo na biološku raznolikost, već i na sigurnost lokalnog stanovništva. Primjer Jablanice, gdje su uništene šume iznad kamenoloma pogoršale učinke bujica, ilustrira kako neodgovorno upravljanje šumama ima dalekosežne posljedice.
Prof. Balian upozorava na važnost šumskog humusa koji sprječava eroziju tla i klizišta. Njegov nedostatak često ima katastrofalne posljedice, što se moglo spriječiti odgovornim gazdovanjem.
Dok se vlasti bave prebacivanjem odgovornosti, šume u BiH nezaustavljivo nestaju. Fondacija za društvene promjene ACT najavljuje kaznene prijave protiv odgovornih za nelegalnu sječu, ističući potrebu za hitnim djelovanjem.
Dok ne promijenimo odnos prema šumama i ne uvedemo odgovorno upravljanje, procenat šumskog područja u našoj zemlji će nastaviti padati. Ostaje pitanje: čime ćemo se tada ponositi?
Izvor: BHRT
