2.6 C
Travnik
Utorak, 26 studenoga, 2024
NaslovnicaBiHS početkom sezone grijanja bh. građani se bore sa zagađenim zrakom: Ovi...

S početkom sezone grijanja bh. građani se bore sa zagađenim zrakom: Ovi gradovi su najzagađeniji

U Zenici, Kaknju i Lukavcu zrak je nezdrav za osjetljive kategorije stanovništva, pa je građanima preporučeno da izbjegavaju boravak na otvorenom

Sezona grijanja u BiH još nije ni počela u punom kapacitetu, a veliki broj gradova već se bori s prekomjernim zagađenjem. Kvaliteta zraka u petak je bila nezdrava u Banjoj Luci, Sarajevu, Tuzli, Travniku, Zenici, Lukavcu i Kaknju, priopćeno je na stranici “Zrak.ekoakcija”. Prema mjerenjima u 7 sati, indeks kvalitete zraka u Banjoj Luci iznosio je 280, u Sarajevu 162, Tuzli 157 i Travniku 156, što označava vrlo nezdravu razinu, piše Večernji list BiH.

Zabrinjavajući podaci

U Zenici, Kaknju i Lukavcu zrak je nezdrav za osjetljive kategorije stanovništva, pa je građanima preporučeno da izbjegavaju boravak na otvorenom. Kod osoba koje boluju od srčanih i respiratornih oboljenja povećan je rizik od pojačanja simptoma i pogoršanja zdravstvenog stanja. Indeks kvalitete zraka kreće se od 0 do 50 za dobar zrak, od 51 do 100 za umjereno zagađen zrak, od 101 do 150 za nezdrav zrak za osjetljive skupine, od 151 do 200 za nezdrav, od 201 do 300 za vrlo nezdrav, dok su vrijednosti iznad 300 opasne za zdravlje. Prema podacima IQAira, Sarajevo je treći najzagađeniji grad. Ipak, treba naglasiti da ova lista obuhvaća glavne gradove i regionalna središta. Indeks kvalitete zraka u Sarajevu iznosi 189, što ga svrstava ispred Pekinga, Ulan Batora i Hanoja.

Oni su na trećem mjestu ove neslavne liste, a jedino je lošija situacija u Lahoreu i Delhiju. Zrak u Sarajevu okarakteriziran je kao nezdrav, a koncentracija PM2,5 čestica je 22 puta veća od onoga što predlažu iz Svjetske zdravstvene organizacije. Sarajevo se posljednjih godina redovito nalazi na listi najzagađenijih glavnih gradova u svijetu. Kvaliteta zraka u BiH višedesetljetni je problem koji godišnje uzrokuje smrt tisuća ljudi. Magla, poput one u Sarajevu, koja je bila prisutna i prije više od pola stoljeća, zbog temperaturnih inverzija, uslijed slabe provjetrenosti, doprinosi zadržavanju štetnih čestica, što zrak u gradu čini posebno zagađenim i predstavlja opasnost za njegovo stanovništvo. Zagađujuće čestice štetno utječu na zdravlje kroničara, alergičara, male djece, ali i zdravu populaciju

Organizacija za ljudska prava “Human Rights Watch” objavila je još prije dvije godine izvješće u kojem se navodi da su gradovi BiH među najzagađenijima u svijetu tijekom zimskih mjeseci i da zemlja ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja zraka u svijetu. Prema procjenama Svjetske banke, svake godine 3300 osoba u BiH prerano umre zbog zagađenja zraka, što je devet posto svih smrtnih slučajeva. Kao uzrok tome navodi se činjenica da se zemlja u pogledu grijanja oslanja na ugljen i drvo, a u pogledu proizvodnje električne energije na ugljen.

– Složeni sustav vlasti u zemlji također predstavlja poteškoće u borbi protiv zagađenosti zraka. Nema nacionalnog tijela za zaštitu okoliša, a mnoštvo je standarda i propisa koji se slabo koordiniraju između različitih razina vlasti. Oba entiteta imaju vlastite pravne okvire, organizacijske strukture i mreže za kvalitetu zraka, što otežava koordinaciju u pristupu upravljanju kvalitetom zraka – naveli su iz Human Rights Watcha. Izvori zagađenja zraka su brojni, među ostalim, sagorijevanje fosilnih goriva za prijevoz, goriva za grijanje, spaljivanje otpada, proizvodnja električne energije i druge industrijske aktivnosti. Globalno gledano, ugljen je jedno od najčešće korištenih i najprljavijih fosilnih goriva. Sagorijevanje ugljena odgovorno je za više od 20% svjetskih emisija stakleničkih plinova, što je glavni čimbenik koji doprinosi klimatskoj krizi. Sagorijevanjem ugljena, a osobito lignita, koji je u biti ugljen niske kvalitete, oslobađaju se značajne količine zagađivača, uključujući PM2,5, SO2, NOx i teške metale, od kojih svaki može imati značajan utjecaj na ljudsko zdravlje, ovisno o razinama izloženosti. •

Izvor:Večernji.ba

spot_img