Procjenjuje se da će osobna potrošnja, koja je najveći makroekonomski agregat biti glavni pokretač ekonomskog rasta. Njen udio u ukupnom BDP-u u 2024. godini procijenjen je na 67,9% i ima trend blagog rasta u projekcijskom horizontu zbog smanjenja udjela neto izvoza slijedom niže konkurentnosti i slabijeg doprinosa investicija
Centralna banka BiH u najnovijem krugu makroekonomskih projekcija za razdoblje 2024-2026. godina očekuje nešto snažniji rast ekonomske aktivnosti u srednjem roku nego što je prognozirala u prethodnom krugu.
– Prema trenutnim projekcijama, u 2024. godini očekujemo rast realnog BDP-a od 2,6%, a dinamika rasta će se intenzivirati do razine od 3,3% na kraju projekcijskog horizonta. U naredne tri godine, očekujemo postepeno slabljenje inflatornih pritisaka. I dalje procjenjujemo kako najveći doprinos inflaciji, mjerenoj indeksom potrošačkih cijena, dolazi od rasta cijena na domaćem tržištu. U odnosu na prethodni krug projekcija, vrijednosti svih ključnih makroekonomskih varijabli su blago korigirane za 2024. i 2025. godinu, navode iz banke, prenosi Indikator.
Projicirani realni godišnji rast ekonomske aktivnosti od 2,6%. u 2024. godini, još uvijek je ispod dugogodišnjeg prosjeka, kosntatuje Banka.
– Slijedom slabljenja inflatornog pritiska, izvjesno je blago povećanje stope realnog rasta BDP-a do kraja projekcijskog perioda, mada projicirane stope se mogu ocijeniti kao dosta slabe s obzirom na razinu razvoja zemlje. Trendovi u ključnim makroekonomskim varijablama su nepromijenjeni u odnosu na prošlogodišnje jesenje projekcije, izuzev izvoza. Kratkoročni izgledi za vanjskotrgovinsku razmjenu su dosta slabi, i postupni oporavak možemo očekivati od druge polovine 2024. godine. Ovakva kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni su odraz pooštravanja financijskih uvjeta i dinamike ekonomskih kretanja kod glavnih trgovinskih partnera.
Procjenjuje se da će osobna potrošnja, koja je najveći makroekonomski agregat biti glavni pokretač ekonomskog rasta. Njen udio u ukupnom BDP-u u 2024. godini procijenjen je na 67,9% i ima trend blagog rasta u projekcijskom horizontu zbog smanjenja udjela neto izvoza slijedom niže konkurentnosti i slabijeg doprinosa investicija. U ovom krugu projekcija, posebno je snažan efekat revizije službenih podataka o investicijama u nacionalnim računima. U prethodnom krugu projekcija, realne investicije u prvom polugodištu bilježile su godišnji rast od 12,6%, a novom objavom (početak travnja 2024.) realne investicije u prvom polugodištu prethodne godine su zabilježile rast od 4,8%, i dodatno usporile u drugom polugodištu. I u ovom krugu projekcija naglašavamo da postoje naglašeni rizici iz međunarodnog okruženja koji se prvenstveno odnose na smanjenje konkurentnosti europske ekonomije, dugotrajna inflacija i geopolitička nestabilnost vezana za ratove na Bliskom istoku i Ukrajini, navodi se u prognozama.
Nakon 6,1% ostvarenih u prošloj godini, Centralna banka procjenjuje usporavanje inflacije do razine od 2,6% u 2024. godini. U naredne dvije godine projekcijskog horizonta, očekujem dalje slabljenje inflacije, do razine od 2,0% u 2025. godini, te 1,7% u 2026. godini.
– U narednom razfdoblju najznačajniji doprinos rastu cijena očekuje se od administrativnih cijena, prvenstveno električne energije, odjeljka hrane i prevoza, te ostalih domaćih cijena. Očekuje se da će ukupna inflacija ostati niža od temeljene inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane i energenata. Nešto viša stopa temeljne inflacije od ukupne inflacije implicira da domaće cijene utječu na inflaciju u BiH znatno jače od cijena roba na međunarodnom tržištu. Iako inflacija usporava, u narednom razdoblju će biti pod sve značajnijim utjecajem povećanja realnih plaća (7,9% godišnji rast za prva dva mjeseca 2024.godine), usljed rasta minimalne plaće (početkom tekuće godine porasla u FBiH za 3,9%, a u RS za 28,6%), i rasta profitnih marži u brojnim djelatnostima, što uzrokuje inflacijsku spiralu i nastavak izraženijeg rasta jediničnog troška rada, dodaje se u prognozama.
Izvor: Vecernji
