TRADICIONALNO se dolaskom proljeća aktualizira priča o radnoj snazi u turizmu koje je u Hrvatskoj iz godine u godinu sve manje.
Nedostaje 60 tisuća radnika
Koliko točno radnika nedostaje? Kako je za Index rekla predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić, radi se o čak 60 tisuća radnika. Razlog je to zbog kojeg se sve više zapošljavaju strani radnici.
Ove godine očekuje se još veća brojka. Govore o tome ogromne gužve koje se danima stvaraju pred policijskim postajama u Hrvatskoj. U nepreglednim redovima stoje strani radnici koji trebaju prijaviti boravište ili pak izvaditi dokumente bez kojih ne mogu početi raditi u Hrvatskoj.
Obratili smo se Ministarstvu unutarnjih poslova oko dozvola koje su trenutno izdane, odnosno s pitanjem o broju stranih radnika koje očekuje, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. Pitali smo i Ministarstvo turizma o ovoj problematici, ali također je odgovor za sada izostao.
Ove se godine očekuje i 180 tisuća stranih radnika
Što se tiče ukupnog broja dozvola u 2022. godini, radi se o 124.121 produljenju dozvola i novih dozvola. Porast je to od 51.5% u odnosu na 2021. godinu.
O podacima u ovoj godini više riječi je bilo na okruglom stolu Zapošljavanje stranih radnika – uvjeti, procedure i novosti u organizaciji HGK – Komore Zagreb. Tamo je državni tajnik u MUP-u Žarko Katić najavio kako ove godine očekuju da će biti izdano najmanje 160 tisuća dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj. Čini to oko 10 posto zaposlenih u Hrvatskoj. Vjerojatno je da će taj broj dosegnuti i 180 tisuća, rekao je.
Rečeno je i kako se radi na izmjeni Zakona o strancima kojima bi, među ostalim, radne dozvole mogle biti izdavane na tri godine, a ne tek godinu dana kao dosad, no te izmjene će vjerojatno biti na snazi tek najesen.
Nudi plaću za kuhara od dvije tisuće eura, interes je slab
U svakom slučaju, već krajem prošle godine počele su pripreme za sezonu, a oglasi za posao naveliko su krenuli u siječnju i u veljači. Samo na riječkom području, primjerice, tražilo se 670 kuhara, a prijavila su se samo 123. Trebalo je i 1000 konobara, a prijavljeno ih je 223, tražilo se više od 600 sobarica, a na Zavodu ih je samo 50.
Krajem ožujka smo pisali kako poslodavci traže radnike iz svih područja – od sobara, kuhara, konobara, portira, radnika na recepciji, do barmena i čistačica, a velik broj njih je, sudeći prema informacijama na oglasima, trebao odmah početi s radom.
Tada je samo na stranici Zavoda za zapošljavanje bilo 1008 aktivnih oglasa za konobare i 795 za kuhare, od kojih se većina tražila za rad tijekom turističke sezone. Sada, dakle u drugoj polovici travnja, vidimo da se traži 2106 radnika u kategoriji ugostiteljstva i uslužnih zanimanja. Od toga je 870 konobara, 655 kuhara…
Koliko je situacija teška, govori slučaj ugostitelja iz Istre koji se za Glas Istre požalio na nedostatak radne snage. Preko natječaja je tražio više djelatnika za svoj objekt: kuhara/icu, konobara/icu, servirku i pomoćnog kuhara/icu.
Za posao mu se, kaže, od 25 raspoloživih nezaposlenih za ta radna mjesta, sa Zavoda za zapošljavanje javilo njih četvero. “Za kuhara nudim plaću od dvije tisuće eura, za konobara nešto više od tisuću, a za servirku i pomoćnog kuhara/icu plaća je tisuću eura”, rekao je.
Cvitić za Index: Apsolutno svega nedostaje
Pitamo Cvitić kako bi se ova brojka od 60.000 radnika mogla nadoknaditi.
“Velike kompanije će to nadomjestiti, naći će dovoljan broj radnika, one imaju službe koje rade na tome. Ako slučajno ne bude u potpunosti pokriven nedostatak, to znači da će oni koji tu rade morati raditi intenzivnije”, govori ona.
Pitamo je kojih zanimanja najviše nedostaje.
“Više se čak ne može stvar odijeliti po zanimanjima. Nedostaje sobarica, čistačica, pomoćne radne snage u kuhinji po restoranima… Nema ni kvalitetnih kuhara. Apsolutno svega nedostaje. U samoj sezoni, u ljetnim mjesecima, plaće konobara su od 1000 eura na više. Ali to su tri mjeseca.
Povećanje plaća je neophodno. Tu je i uloga države koja, recimo, za strane radnike daje benefite za one koji radnicima pružaju smještaj i hranu. Trebalo bi omogućiti i neke povlastice domicilnim radnicima”, rekla je.
Govori kako je u turizmu najizraženiji nedostatak radnika u hotelskim kućama jer se domicilni radnici sve više okreću privatnim iznajmljivačima koji ih plaćaju više, što čini konkurenciju hotelima.
Jug je najpogođeniji
“Što se tiče područja na kojima je najteže, svuda je podjednako, ali možda je ipak jug najpogođeniji zato što je i najskuplji za život. Radnici se radije odlučuju doći na sjever, gdje je ipak možda malo jeftinije”, objasnila je.
Cvitić objašnjava da je problem iseljavanje hrvatskih radnika.
“Nedostatak radnika predstavlja veliki problem za turističke kompanije, ali taj problem nije nastao danas ni prije par godina, već je to bilo evidentno prije desetak godina, a upozoravali smo da će se dogoditi čim uđemo u Europsku uniju.
Poslodavci su govorili da nije problem, da će biti radnika iz EU koji su spremni raditi. Ispostavilo se da to nije točno. Tada je bilo prostora za povećanje plaća, ali do toga nije dolazilo. Ulaskom u EU došlo je do egzodusa kvalitetne radne snage, onih s iskustvom i znanjem. Potražili su sreću u drugim državama EU za tri do četiri puta veću plaću.
“Do egzodusa domaćih radnika je došlo ulaskom u EU”
Sad se čudom čudimo kako je nastao problem pa se radnike pokušava nadomjestiti onima iz trećih zemalja, od kojih velik broj nikad nije radio u turizmu. Ljudi su to koji često ne poznaju ni strani jezik pa se događa da ih domaći radnici za vrijeme svog posla educiraju kako obavljati posao”, rekla je, upozorivši i kako se među njima stvara antagonizam jer se stranim radnicima plaćaju smještaj i hrana.
Istaknula je još jedan problem.
Izvor: Index
