U BiH dominantnu ulogu u energetskom miksu i dalje igra ugalj, a vlasti u BiH su proteklih godina, posebno u RS, razmišljale o izgradnji elektrana na plin i povezivanju plinskih sustava za transport na ruske plinovode.
Nakon početka rata u Ukrajini došlo je do velikog povećanja cijene plina, a u Europi se sve više govori o potrebi diverzifikacije izvora snabdijevanja kako bi se Evropa više povezala s plinskim izvorima u Aziji i sjevernoj Africi i oslobodila zavisnosti od Rusije, s obzirom na to da sto posto plina u ovom trenutku dolazi iz te zemlje.
Jedna od alternativa ruskom plinu je plin iz Azerbejdžana, odakle bi se putem plinovoda TAP dopremao u Europu. Prije nekoliko mjeseci, kapacitet ovog plinovoda povećan je na deset milijardi kubnih metara plina, a najave su da će u naredne tri do četiri godine kapacitet biti udvostručen. Italijanski mediji pišu da bi ovaj rok mogao biti znatno skraćen zbog hitne potrebe Europe za alternativnim izvorima snabdijevanja. Naime, trenutno se vode razgovori da se azerbejdžanski plinovod preko Kaspijskog mora poveže sa turkmenistanskim plinskim poljima, jer je Turkmenistan među zemljama s najvećim plinskim rezervama na svijetu.
Italijanske energetske kompanije vode razgovore i s Alžirom, odakle takođe žele da dovlače plin u tekućoj formi, kako bi smanjile ovisnost o plinu iz Rusije.
Jedan od projekata koji bi mogli pomoći energetskoj tranziciji Bosne i Hercegovine, diverzifikaciji snabdijevanja i pomoći u borbi protiv klimatskih promjena je “Južna interkonekcija”, koja bi BiH povezala sa terminalom za tekući plin na Krku u Hrvatskoj, a koja je zainteresovana za realizaciju ovog projekta.
Međutim, kako saznajemo od diplomatskog izvora, za nerealizaciju ovog projekta odgovornost snosi HDZ. Kako nam je pojašnjeno, projekat kasni jer HDZ želi dodatne amandmane, koji sami po sebi nisu sporni, ali je, kako nam je pojašnjeno, sporno to što ništa nije urađeno protekle dvije godine.
Naš sugovornik vjeruje da se radi o namjernim opstrukcijama, a ne iskrenim željama da se popravi zakon na federalnom nivou.
Kako nam je rečeno, sve je manje međunarodnih finansijskih institucija koje su spremne da financiraju projekte za plinsku infrastrukturu, a EBRD je jedina financijska institucija koja je voljna da podrži ovaj projekat. Međutim, kako je naglašeno zbog političkih opstrukcija i blokada može doći u opasnost realizacija ovog projekta, šta bi, kako nam je istaknuto, moglo BiH dovesti u neizvjesnu energetsku poziciju.
“Građani oba entiteta mogli bi doći u ozbiljnu energetsku krizu i zato je važno da se prevaziđu političke blokade i da se važni projekti za građane podrže i realizuju”, rekao nam je naš sagovornik.
On je upozorio da su, u trenutku kada se cijela Europa bori da nađe nove izvore energetskog snabdijevanja, u Bosni i Hercegovini na sceni blokade i bojkot institucija.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kaže da je tu, pored plinovoda TAP i TANAP, još i Jadransko-jonski plinovod, odnosno AIP, koji bi trebalo plin da prebacuje preko teritorije Albanije i Crne Gore, te da su i azerbejdžanski plin, kao i alžirski i turski plin, gdje su, kako je naglasio, takođe pronađena velika nalazišta, razlog za optimizam da će plin i dalje ostati kao tranzicijsko gorivo barem do 2050. godine, kada bi apsolutni primat trebalo da preuzmu obnovljivi izvori energije.
“Vjerujem da će tu u narednih tri do pet godina doći do velike ekspanzije i da će se krenuti prema drugim izvorima plina, mada nikako ne treba zanemariti činjenicu da je ruski plin tu, da su nalazišta dugotrajna, a infrastruktura već postoji”, rekao je on.
Uprkos činjenici da BiH obiluje kapacitetima za zelenu energiju, u zemlji i dalje dominira ugalj kao glavno gorivo kada je u pitanju proizvodnja energije.
Deutsche Welle u analizi koju je uradio ističe da BiH nema namjeru da se odrekne jeftine energije uglja, uprkos činjenici da će od januara 2026. godine, kada počne naplaćivanje emisije Co2, cijena struje iz ovih izvora značajno skočiti.
“BiH se hvali da ima ogromne rezerve uglja, a kritičari upozoravaju da država i energetske kompanije žele da nastave da profitiraju na uglju. Eksperti ukazuju da će elektrane na ugalj u Tuzli i Kaknju nastaviti da rade do 2040. godine, a vjerovatno i duže”, ističu oni.
S obzirom na to da su i EU i SAD proteklih mjeseci pokrenuli inicijative da se u Evropi što veći dio energije proizvodi i troši iz obnovljivih izvora, i BiH bi mogla dobiti šansu da svoje kapacitete učini zelenijima. plin bi, svi se slažu, trebalo da posluži kao tranzitno gorivo kao alternativa uglju, a u kojoj mjeri će to biti moguće, zavisiće od projekata koji će biti realizovani narednih godina.
Izvor: Nezavisne
