Europski dan podizanja svijesti o antibioticima obilježava se svakog 18. novembra s namjerom da ukaže na prekomjernu upotrebu antibiotika i opasnost od širenja otpornosti bakterija na ovu vrstu lijekova.
Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih zaraznih bolesti, kao
što su bakterijske upale pluća, kožne infekcije ili upale mokraćnih puteva, uzrokovanih različitim vrstama bakterija, kažu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Istorijat
Prvi antibiotik otkrio je 1928. godine Aleksander Fleming čime počinje nova era medicine. Fleming otkriva da plijesan “Penicillium notatum” uništava bakterijske kolonije. Na ljudima je prvi put primijenjen 1941. godine. Liječena je upala pluća, sifilis i meningitis te druge ozbiljne bakterijske bolesti od kojih se prije pronalaska antibiotika masovno umiralo. Antibiotici su omogućili razvoj transplantacijske i rekonstruktivne medicine.
Za svoje otkriće Fleming je dobio Nobelovu nagradu, 1945. godine, ali je također i predvidio da će bakterije s vremenom razviti mehanizme rezistencije (otpornosti) na antibiotike što se na žalost i dogodilo. Fenomen rezistencije nameće ozbiljana ograničenja u pogledu raspoloživih opcija za medicinsku terapiju mnogih bakterijskih infekcija.
U INZ-u ističu da po djelovanju antibiotici mogu biti baktericidni – oni koji uništavaju
bakterijske stanice i bakteriostatski – oni koji zaustavljaju rast i razvoj bakterija, nakon čega organizam sam uklanja preostale bakterijske stanice.
Za većinu zaraznih bolesti jednako su učinkovita oba tipa, no kod teških infekcija i osoba oslabljenog imuniteta bolji je baktericidni antibiotik. Prema spektru djelovanja razlikujemo antibiotike sa širokim spektrom djelovanja – koji djeluju na više vrsta bakterija, te sa sa užim spektrom djelovanja – koji djeluju na mali broj bakterijskih vrsta.
Pojava otpornosti na djelovanje
Od 1940. godine razvoj lijekova efikasnih protiv bakterijskih infekcija i bezbijednih za primjenu, unijelo je revolucionarne promjene u medicinsku terapiju. Morbiditet i mortalitet zbog antimikrobnih bolesti dramatično su smanjeni. Razvoj efikasnih antimikrobnih lijekova praćen je pojavom rezistencije (otpornosti) na te lijekove.
Ovo se moglo i očekivati, jer principi evolucije određuju da se organizmi genetski adaptiraju na promjene u okruženju. Vrijeme za diobu bakterija iznosi manje od 20 minuta, u toku nekoliko sati stvori se više generacija, što obezbjeđuje dovoljno šanse za evolucijsku adaptaciju.
tnt portal
