Simptomi hipotermije nisu jasni i uključuju: osjećaj gladi, mučninu, vrtoglavicu, groznicu ili prisutnost ubrzanog disanja, a mogu se pojaviti i izražena ukočenost, slabost ili tresavica.
Hipotermija ili pothlađenost je stanje kada se tjelesna temperatura spusti ispod 35 stupnjeva Celzijusovih. To se događa kada naše tijelo brže gubi toplinu nego što je može proizvesti.
– Simptomi hipotermije nisu jasni i uključuju: osjećaj gladi, mučninu, vrtoglavicu, groznicu ili prisutnost ubrzanog disanja, mogu biti prisutne izražena ukočenost, slabost ili tresavica. Izraženost simptoma ovisi o tjelesnoj temperaturi, pridruženim ozljedama i bolestima te načinu nastanka.
– Kad se temperatura snizi na manje od 35ºC, smanjuje se sposobnost stvaranja topline i tjelesna temperatura nastavlja padati ako se ne poduzmu određene mjere. Na žalost, prve znakove hipotermije nije lako uočiti i često se mogu previdjeti. Nagli ulazak u hladnu vodu izaziva smetnje disanja, paniku i brzi umor.
Ako je temperatura vode oko 0°C, čovjek gubi svijest za 15 minuta, a ukoliko je temperatura vode oko 10°C, gubitak svijesti nastupa nakon 30 minuta do jednog sata, a smrt za oko 1 do 2 sata.
– Moramo znati da se u vodi tijelo hladi nekoliko desetaka puta brže nego na zraku, a posebno kod povišenih tjelesnih aktivnosti.
Foto: Dreamstime
Kažu da se hipotermija može podijeliti u tri vrste
- ‘Blaga hipotermija (32 – 35ºC): ubrzano disanje, suženje površinskih krvnih žila, ubrzan rad srca, povišenje krvnog tlaka, nesigurnost u hodu, poremećaj govora, smanjenje motoričke koordinacije, letargija, apatija, zbunjenost, smanjena moć rasuđivanja, tresavica.
- Umjerena hipotermija (28 – 32ºC): prestanak tresavice, proširenje zjenica, delirij, usporenje refleksa, promijenjena razina svijesti, usporenje rada srca, promjene na EKG-u, hladna diureza.
- Izražena hipotermija (<28ºC): nereaktibilnost ili koma, snižen krvni tlak, jako hladna kože, edem pluća, prestanak disanja, promjene u krvi, može se doimati mrtav, fibrilacija srčanih klijetki, asistolija, gubitak svih refleksa.’
Savjetujemo i kako pravilno omotati unesrećenog u tzv. Hiblerov toplinski omotač.
– Bolesnika položite na raširene deke, ako je moguće vunene. Ispod tijela unesrećenog treba postaviti aluminijsku ili plastičnu foliju ili nešto sličnih svojstava. Složeni ručnik ili plahtu namočite u vruću vodu ne topliju od 70°C, položite ručnike na prsni koš i trbuh bolesnika i zamotajte spomenutom folijom. Ruke ostavite izvan folije. Nakon svega umotajte čitavo tijelo dekama tako da samo lice ostane otkriveno. Namočeni ručnik ili plahtu mijenjajte svakih sat vremena.
